Tek prije desetak dana objavljena je službena procjena rasta kvartalnog BDP-a za drugo tromjesečje. No, kako se bliži i istek trećeg, Hrvatska narodna banka iznijela je rezultate svog modela brze procjene gospodarske aktivnosti za tri ljetna mjeseca.

Dostupni mjesečni podaci većinom se još uvijek odnose na srpanj, ali određeni signali vezani uz turizam i potrošnju postoje i za kolovoz, a trenutni uvidi upućuju na blagi pad realnog BDP-a u odnosu na razdoblje travanj-lipanj te daljnje usporavanje godišnje stope rasta.

U HNB-u, naime, računaju da će za treći kvartal ona usporiti na 2,5 posto. Usporavanje godišnje stope započelo je s drugom polovicom prošle godine; nakon što je u trećem lanjskom kvartalu usporila na 5,5, a u četvrtom na 3,7 posto, u prva tri mjeseca ove godine tempo je usporen na 2,8, a u drugom tromjesečju na 2,7 posto.

Obrazlažući “blic” procjenu za treći kvartal u središnjoj banci ističu kako se industrijska proizvodnja u srpnju zamjetno smanjila u odnosu na ostvarenje iz prethodna tri mjeseca. Pritom je pala proizvodnja energije i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, a povećala se proizvodnja intermedijarnih proizvoda, kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju.

Navode i kako dostupni podaci za srpanj i kolovoz sugeriraju blagi pad broja noćenja turista u odnosu na prethodnu godinu, dok se trgovina na malo u srpnju zadržala na razini prosjeka iz prethodna tri mjeseca.

Usto, pokazatelji pouzdanja poduzeća i potrošača za srpanj i kolovoz uglavnom upućuju na nepovoljne trendove, osim u građevinskom sektoru, s tim da je osobito izraženo pogoršanje optimizma u industriji i uslugama, čije su se razine približile dugoročnom prosjeku.

Kad je riječ o pokazateljima potrošnje, podaci Porezne uprave o fiskalizaciji pokazuju rast ukupnog fiskaliziranog prometa u kolovozu od gotovo 20 posto, na više od 4,9 milijardi eura , s tim da je broj izdanih računa bio nešto manji (0,7 posto) nego u istom lanjskom mjesecu. Gotovo istovjetan postotni rast pokazuje se kad se uspoređuju protekla dva mjeseca s prošlogodišnjima.

Promatraju li se samo djelatnosti pružanja smještaja i ugostiteljskih usluga, u srpnju i kolovozu evidentiran je promet od 2,48 milijardi eura, što je 17,5 posto više nego lani, s tim da je to ostvareno na oko dva posto većem broju izdanih računa. Uspoređuju li se samo kolovoški rezultati, uz podjednako povećanje broja računa promet je porastao 16 posto.

Slične međugodišnje stope rasta fiskaliziranog prometa bilježe u promatranom razdoblju i trgovački lanci, odnosno tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežito hranom, pićem i duhanom.

Važnost usluga u Hrvatskoj samo je najnaglašenija u trećem tromjesečju, a rezultati ljetnih mjeseci u konačnici će, osim na izvoz usluga, utjecati i na raspoloživi dohodak, potrošački optimizam i osobnu potrošnju, ističu analitičari. Tako npr. u Raiffeisen banci podsjećaju kako će uz polagano slabljenje inflacije i smanjenje inflacijskih očekivanja rast realnih plaća podržavati rast osobne potrošnje.

Međutim, prema kraju godine izglednim smatraju daljnje usporavanje realnih godišnjih stopa rasta BDP-a. Na tom tragu su pokazatelji za industriju koja je i u ostatku Europe u fazi recesije, a na oprez i slabljenje inozemne potražnje upućuje i razvoj ukupne gospodarske situacije kod Hrvatskoj najvažnijih trgovinskih partnera u EU.