U Ministarstvu financija još rade na osmišljavanju tehničkih rješenja vezanih uz plan da se građanima omogući ulaganje u kratkoročni državni dug putem upisa trezorskih zapisa, a što bi im omogućilo veće kamatne stope od onih koje na oročenja nude banke.

Još se čeka i početak objavljivanja informativne liste kamatnih stopa na depozite na mrežnim stranicama Hrvatske narodne banke s namjerom da se građanima olakša odluka da novac koji obično deponiraju u banci u kojoj imaju tekući račun eventualno presele u banku koja im nudi bolje uvjete oročenja.

Isto tako, zasad nema naznaka da je nedavni iskorak Privredne banke koja je prije dva tjedna povećala kamatne stope na kratkoročna oročenja u okviru tzv. Standardne štednje – s praktično nulte kamate na 1,5 posto na rok od 6 mjeseci, odnosno na 0,8 posto na 12-mjesečna oročenja – potaknuo konkurenciju (ponajprije velike banke) da krenu sličnim putem.

Erste banka je, doduše, već koji mjesec prije uvela određena povećanja kamata na oročenja. No, spomenuti primjeri odnose se na standardnu ponudu, neovisno o iznosima. Za veće iznose, posebne programe štednje ili tzv. VIP klijente u većini banaka nude se i ponešto drukčiji uvjeti, povoljniji od standardne ponude.

To je vidljivo i u najnovijoj HNB-ovoj statistici kamatnih stopa na bankovne depozite. U komentaru najnovijih pokazatelja analitičari središnje banke ističu kako za glavne izvore sredstava u razdoblju od početka svibnja do kraja srpnja kamate uglavnom nastavljaju trend rasta započet u drugoj polovini 2022.

Trošak kamata 205 mil. eura
Konkretno, prosjek kamatnih stopa na novougovorene dugoročne oročene depozite kućanstava u srpnju je dosegnuo 0,75 posto, što je najviša razina još od siječnja 2017.

Na kratkoročna oročenja kamate u odnosu na travanj nisu povećane, ali su u usporedbi s prošlom godinom više – u srpnju su u prosjeku iznosile 0,91 posto, nasuprot 0,09 posto prosjeka u lanjskom srpnju. Kod dugoročnih oročenih depozita u tih je godinu dana porast bio nešto manji, prosječno 0,64 postotna boda (sa 0,11 na 0,75%).

U poslovanju s poduzećima prijenos rastućih referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke izraženiji je i na strani cijena kredita i oročenja depozita, posebice onih do godinu dana. Tako su na kratkoročna eurska oročenja tzv. nefinancijskih poduzeća banke u srpnju u prosjeku plaćale kamatnu stopu od 2,77 posto (najviše još od 2012.), dok je u istom lanjskom mjesecu iznosila 0,04 posto.

Prosječna stopa za dugoročne depozite poduzeća u srpnju je bila 1 posto, što je također osjetno više nego godinu dana prije, ali u posljednja tri mjeseca blago je smanjena (sa 1,10 %). Kamatni trendovi jasno su se pokazali i u polugodišnjim rezultatima bankarskog sektora, s tim da je, očekivano, mnogo više pozornosti izazvao rast kamatnih prihoda odnosno razlika primljenih i plaćenih kamata.

U prvih šest mjeseci banke su knjižile više od 205 milijuna kamatnih rashoda, dok su u prvoj polovici prošle godine (na nešto manjem iznosu ukupnih depozita) imale 63,5 milijuna eura rashoda za kamate.

Udvostručeni prihodi
Skok je značajan, ali daleko u sjeni onog zabilježenog na strani prihoda banaka od kamata, koji su u prvom polugodištu lani iznosili 690 milijuna, a ove godine 1,2 milijarde eura. Rezultat svega je povećanje neto kamatnih prihoda sa 627 na nešto manje od milijardu eura.

U općem trendu rasta kamatnih stopa (na kredite), za najvažnije vrste zajmova odobrenih kućanstvima i nefinancijskim poduzećima, jedina su iznimka prekoračenja po transakcijskim računima i krediti odobreni po kreditnim karticama.

Kod stanovništva uobičajeno su najniže kamatne stope na stambene kredite, kod kojih je u srpnju prosječna stopa iznosila 3,25 posto, što je u odnosu na prošlu godinu porast. Nenamjenski i ostali krediti u prosjeku su odobravani uz 5,69 posto (najviše u pet godina).