Klarna, švedski startup koji je izgradio poslovanje na filozofiji ‘kupi sada, plati kasnije’, spremna je za izlazak na burzu kada se tržišni uvjeti poboljšaju, najavio je izvršni direktor kompanije koja je prvi puta u tri godine ostvarila mjesečnu dobit.

Sebastian Siemiatkowski rekao je Financial Timesu da je fintech ispunio tri uvjeta za inicijalnu javnu ponudu: etablirao se u SAD-u, ima održivi poslovni model i pred njim je putanja velikog rasta. “Iz perspektive IPO-a, zahtjevi su ispunjen. Dakle, sada je više do tržišnih uvjeta. Više je pitanje da se mi pripremimo i pripremimo organizaciju. Nemamo nikakav službeni datum; nismo ništa objavili”, rekao je Siemiatkowski.

Klarna je postala simbol pretjeranog fintech buma i prošle je godine srezala svoju valuaciju za 85 posto, na 6,7 milijardi dolara. S rastom gubitaka Klarna je bila prisiljena otpustiti desetinu zaposlenika.

U svibnju ove godine tvrtka je ostvarila “malu neto dobit”, prvu od kolovoza 2020., rekao je Siemiatkowski i najavio da će ostvariti više u mjesecima koji slijede. U drugom kvartalu operativni gubitak iznosio je 775 milijuna kruna (65,4 milijuna eura), no minus je ublažen za 80 posto u odnosu na godinu ranije.

Prihodi su porasli 17 posto na 5,5 milijardi kruna (1,4 milijardi eura), a kreditni gubici pali za 41 posto na milijardu kruna (84 milijuna eura). Klarna je posljednji puta ostvarila dobit u drugom kvartalu 2019.

Švedski startup kontinuirano je bilježio profit od osnutka 2005. do 2018. kada su se počeli gomilati veliki gubici povezani sa širenjem u SAD uoči očekivanog izlaska na burzu. Nade u realizaciju IPO-a ugasile su se kada se Klarna, svojedobno najvredniji neuvršteni startup u Europi s 46 milijardi eura, suočio s višim kamatama i usporavanjem gospodarstva.

Siemiatkowski je FT-u rekao da Klarna u SAD-u ima 30 milijuna korisnika i da je na tom tržištu ostvarila tri uzastopna kvartala s bruto dobiti. Pružatelji usluga po modelu ‘kupi sada, plati kasnije’ sve se više suočavaju s kritikama zbog zabrinutosti oko dodatnog zaduživanja ljudi koji si to ne mogu priuštiti pa se i politika u SAD-u, Europi i Australiji sve više usredotočuje na taj sektor.