Hrvatsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju na godišnjoj razini zabilježilo realni rast od 2,7 posto, kaže prva procjena Državnog zavoda za statistiku. Blago usporavanje međugodišnjeg rasta (sa 3,5 posto u zadnjem lanjskom te 2,8 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu) nije neočekivano.

Isto tako, analitičari su već prije DZS-ove objave kao glavne pokretače rasta isticali nešto veći rast osobne potrošnje u odnosu na donedavna očekivanja te rast investicija.

Osobna potrošnja je u razdoblju od početka travnja do kraja lipnja realno bila 2,3 posto jača nego u istom lanjskom kvartalu. Investicije u fiksni kapital su pak ojačale 3,2 posto što, doduše, znači usporavanje međugodišnjeg rasta s gotovo 4 posto zabilježenih u prvom kvartalu.

Pozitivnom nizu godišnjih stopa kvartalnog BDP-a pridonijela je, očekivano, i državna potrošnja s rastom od 0,3 posto. Doprinos neto inozemne potražnje je uslijed manjeg pada robnog uvoza u odnosu na izvoz roba te veće stope rasta uvoza nego izvoza kod usluga, bio negativan.

Najnovije brojke državnih statističara o gospodarskom rastu nešto zanimljivije izgledaju kad se stvari sagledavaju prema proizvodnoj metodi. Bruto dodana vrijednost (BDV) ukupno bilježi rast od 2,3 posto, dakle, nešto niže od stope rasta BDP-a. Razlika očito odražava brži rast poreznih prihoda.

Međutim, promatrano po djelatnostima, ostaje primijetiti da je kod više važnih sastavnica BDV-a u drugom tromjesečju zabilježen pad bruto dodane vrijednosti. U prerađivačkoj industriji ona je u drugom kvartalu pala 2,7 posto. BDV poljoprivrede, šumarstva i ribarstva realno je 10,1 posto niži nego u istom lanjskom razdoblju.

Usto, negativan predznak, i to 1,3 posto, ima i BDV velike skupine djelatnosti koja objedinjuje trgovinu na malo, smještaj i ugostiteljstvo te prijevoz i skladištenje.

Građevinarstvo je bruto dodanom vrijednošću u drugom kvartalu bilo o plusu, ali prilično anemičnom: samo 0,8 posto. Godišnji rast BDV-a, ostvaren je, primjerice, i u Informacijama i komunikacijama, kao i stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, ali najzanimljiviji je ipak “plus” koji pokazuju podaci državnih statističara za – financijske djelatnosti.

Usporavanje osjećaju i neke države tzv. Nove Europe u čijoj strukturi gospodarstva industrija ima veći udjel/M. Sabić/PIXSELL

BDV tog sektora porastao je čak 25,4 posto. DZS u svojim priopćenjima ne nudi detaljnija obrazloženja, ali pita li se ekonomske analitičare, čini se da se spomenuti skok BDV-a financijskog sektora ponajprije odražava priču o kamatnim maržama i viškovima likvidnosti.

Ukratko, koliko god su s jedne strane one (marže, dobiti) u javnosti mahom izazivale negativne reakcije, ispada da Vlada i njezin resor financija mogu biti zadovoljni njihovim doprinosom rastu u drugom kvartalu. Bez toga bi svakako stopa rasta bila osjetno manja.

Kako bilo, prema prvim procjenama kvartalnog BDP-a Hrvatska je u odnosu na većinu drugih država članica EU za koje su objavljeni podaci (i) u drugom kvartalu ostvarila veći međugodišnji rast. Veću stopu, naime, iskazala je samo Irska – 2,8 posto, a Rumunjska je ostvarila rast istovjetan hrvatskom (2,7 posto).

Njemačka recesija
Na razini svih članica Unije gospodarski je rast usporio na prosječnih 0,5 posto, čime je samo nastavljen usporavajući niz sa 3,5 posto u trećem na 1,6 posto u četvrtom lanjskom kvartalu te na 1,6 posto u prvom ovogodišnjem. Dok neke od velikih ekonomija EU, poput Francuske i Italije ipak bilježe godišnji rast (0,9 odnosnoi 0,6 posto), kvartalni podaci za njemačko gospodarstvo i službeno potvrđuju tehničku recesiju, a sve više analitičara za Njemačku predviđaju i pad na razini cijele godine.

Usporavanje najveće europske ekonomije osjećaju i neke države tzv. Nove Europe u čijoj strukturi gospodarstva industrija ima veći udjel. Tako se, primjerice, recesija čini izglednom u Češkoj, baltičkim državama…

Zemlje koje su nešto više uslužno orijentirane zasad stoje nešto bolje, ali ekonomisti će reći kako se polako ispuhuju i efekti povećanih stopa štednje iz vremena pandemije; one su, naime, već umnogome okopnile, a ne dogodi li se u međuvremenu oporavak industrije EU, usporavanje bi moglo prerasti u recesiju. Uz i dalje povišenu razinu inflacije ponovno se aktualiziraju i priče o stagflaciji.

Pogoršana klima
Sve to pak nameće pitanje što će u pogledu referentnih kamatnih stopa na rujanskom sastanku Upravnog vijeća odlučiti Europska središnja banka.

“Pogoršana poslovna klima vjerojatno će potaknuti ESB na korekciju makroekonomskih projekcija naniže, na sjednici u rujnu, kao i da razmotri potrebu daljnjeg podizanja kamatnih stopa kao glavnog oružja u borbi protiv inflacije”, procjena je Hrvatske udruge poslodavaca.

ESB bi mogla povećati kamatu za još 25 baznih bodova u rujnu pa je potom zadržati na 4% dok god temeljna inflacija ostaje znatno iznad ciljane razine od 2%, a uslijed relativnog snažnog rasta primanja zaposlenih, kaže glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. ESB unatoč nadolazećoj recesiji neće rezati referentne kamatne stopa bar do proljeća 2024. godine, smatra on.

U HUP-u ove godine očekuju blagi rast ekonomije euro područja od oko 0,3 posto, s tim da za vodeće gospodarstvo, njmačko, predviđaju pad od oko 0,5 posto. Suprotno očekivanju većine da će pad cijena energenata imati blagotvoran utjecaj na ekonomiju u drugoj polovici godine, ne čini se, kažu, vjerojatnim da potražnja u Njemačkoj može ostati imuna na snažan kumulativni porast referentnih kamatnih stopa od 425 baznih bodova tijekom zadnjih godinu dana.