Ponuda novca u eurozoni smanjena je prvi puta od 2010. zbog pada kredita privatnom sektoru i depozita.

Ponuda novca jedan je of glavnih pokazatelja koje prati Europska središnja banka kako bi ocijenila učinak pooštravanja monetarne politike.

Kako kreditiranje presušuje, a kratkoročni depoziti se smanjuju, očekuje se usporavanje gospodarske aktivnosti i hlađenje inflatornih pritisaka. O najnovijim brojkama razgovarat će Upravno vijeće Europske središnje banke koje treba donijeti odluku treba li pauzirati povećanje kamatnih stopa po prvi put od srpnja 2022. na sljedećem sastanku 14. rujna, piše FT.

Dio članova vijeća smatra da u uvjetima pada inflacije daljnje zatezanje monetarne politike nepotrebno riskira gurnuti europsko gospodarstvo u recesiju, no drugi argumentiraju da je inflacija od 5,3 posto u srpnju još uvijek predaleko od službenog cilja ECB-a o godišnjoj inflaciji dva posto. U četvrtak će biti objavljeni podaci o porastu razine cijena u kolovozu.

Pokazatelj ECB-a o ukupnom novcu u sustavu eurozone, brojka M3 koja uključuje depozite, zajmove, gotovinu u optjecaju i razne financijske instrumente, smanjila se za 0,4 posto do srpnja, u odnosu na rast od 0,6 posto u lipnju.

Glavni uzrok prvog pada novčane mase u 13 godina u eurozoni bio je pad godišnjeg rasta kreditiranja privatnog sektora na 1,6 posto u srpnju, najsporije od 2016.

Smanjeno je i kreditiranje država, za 2,7 posto, što je najveći pad od 2007. godine. Ekonomisti smatraju da pad M3 indikatora pokazuje da je strmo povećanje kamatnih stopa s negativnim 0,5 posto lani na 3,75 posto, donijelo rezultata i da će dati dodatnu težinu argumentaciji za pauziranje podizanja stopa.