U vrijeme financijske krize crowdfunding, odnosno ulaganje većeg broja ljudi u određenu ideju ili proizvod u zamjenu za nagradu, udjel, ili kao donaciju, mnogim je poduzetnicima koji su tek krenuli u poduzetničku avanturu, bio slamka spasa.

Upravo zahvaljujući toj krizi, ali i rastu startup ekosustava, crowdfunding je u zapadnoj Europi buknuo. Prema posljednjem izvješću Cambridge Centra za alternativne financije iznos uložen putem crowdfundinga (baziranog na donacijama) narastao je sa 639 milijuna dolara 2018. na 7 milijardi 2020.

Podaci izvješća Crowdfunding Global Market Reporta pak govore da je tržište u 2022. dosegnulo vrijednost od 13,4 milijarde dolara te da će samo rasti. Za Hrvatsku konkretnih podataka nema, no sigurno je da je crowdfunding tržište slabo razvijeno.

Na Funderbeam SEE-u, estonskoj platformi koja je u Hrvatskoj prisutna od 2016. i u kojoj Zagrebačka burza ima 20% udjela, u 2022. provedene su četiri kampanje za domaće startupove, kaže Tomislav Gračan, član Uprave Zagrebačke burze. No, ove je godine prikupljanje kapitala putem Funderbeama znatno usporilo.

U tijeku je samo jedna kampanja (ona tvrtke Chiriboo), a druga je u pripremi. Sveukupno, kaže Gračan, lani i ove godine trebalo bi biti prikupljeno više od dva milijuna eura, dok je od početaka djelovanja putem Funderbeama SEE prikupljeno više od 8 milijuna eura.

Na drugoj značajnijoj platformi u Hrvatskoj, CroInvestu, koja od svibnja ove godine posluje kao Bona Fides Invest, prošle je godine, kaže osnivač i direktor Zoran Rajn, za 15 kampanja prikupljeno 1,6 milijuna eura.

U Hrvatskoj je, dakle, prošle godine sveukupno provedeno 19 crowdfunding kampanja. Ove godine, uz jednu na Funderbeamu, koja je upravo završila, aktivno je devet kampanja na CroInvestu i Bona Fides Investu, i to većinom humanitarnih jer putem Bona Fides Investa, a prethodno i CroInvesta, novac ne prikupljaju samo tvrtke, već i civilni i javni sektor za razne, pa tako i za humanitarne projekte.

Postoje i druge platforme za crowdfunding, no one su usko specijalizirane (primjerice, ZEZ Invest, Capital partner, Croenergy). Određeni dio takvih kampanja provede se i na stranim platformama, no ne postoji podatak koliko ukupno.

Znanstveni rad “Odrednice uspjeha crowdfundinga – studija hrvatskih crowdfunding kampanja”, možda najbolje sumira situaciju na sceni. Autorski trojac Marija Šimić Šarić, Sandra Pepur i Mateo Šetka s Ekonomskog fakulteta u Splitu zaključuju da postoje tri razloga zašto je ovaj alternativni način prikupljanja kapitala u Hrvatskoj slabo razvijen.

Ne postoji jedinstvena zakonodavna legislativa koja bi ujedinila mnoštvo zakonodavnih akata koji se odnose na grupno financiranje. Drugi je razlog slaba financijska pismenost građana i nesklonost online plaćanjima. Također, neke od najvećih crowdfunding platforma u Hrvatskoj nisu dostupne”, navodi se u studiji.

Najpopularnije strane platforme za grupno prikupljanje kapitala među domaćim su startupovima američki Kickstarter i Indiegogo. No, ako se putem njih prikuplja novac, osnivači to moraju raditi putem posrednika jer hrvatske banke ne omogućuju plaćanje putem Stripea, što ove platforme uvjetuju.

Osnivači Make It Easyja, Marko Stojaković i Mladen Herceg/J. Regović/PIXSELL

Preporuka svima
“Ne postoji jedinstvena zakonodavna legislativa koja bi ujedinila mnoštvo zakonodavnih akata koji se odnose na grupno financiranje. Drugi je razlog slaba financijska pismenost građana i nesklonost online plaćanjima. Također, neke od najvećih crowdfunding platforma u Hrvatskoj nisu dostupne”, navodi se.

Najpopularnije strane platforme za grupno prikupljanje kapitala među domaćim su startupovima američki Kickstarter i Indiegogo. No, ako se putem njih prikuplja novac osnivači to moraju raditi putem posrednika jer hrvatske banke ne omogućuju plaćanje putem Stripea, što ove platforme uvjetuju.

Stefan Vedrina, suosnivač startupa Hiroma Design, koji razvija edukativnu aplikaciju Moopies namijenjenu djeci, prošle je godine za njezin razvoj novac, točnije 6000 dolara, tražio putem Kickstartera. Objašnjava da u SAD-u postoje specijalizirane posredničke tvrtke za Kickstarter kampanje. “To im je jedino što rade”, ističe Vedrina čija je aplikacija putem ove platforme uspjela prikupiti iznos koji su si postavili kao cilj. Ovakav način prikupljanja novca Vedrina bi svima preporučio.

“Crowdfunding je odličan i definitivno ga treba probati jer se nema što izgubiti”, kaže te ocjenjuje da tržište definitivno nije dovoljno razvijeno u Hrvatskoj. Kako ističe, nedovoljno startupova, zbog straha, ne koristi tu mogućnost.

“Moraju angažirati posrednika, srediti papirologiju, pa im se s time ne da zezati”, kaže. Na pitanje zašto nisu koristili neku od domaćih platformi odgovara da nije siguran koji je njihov domet što se tiče publike i potencijalnih investitora. “Kod nas građani niti su dovoljno financijski pismeni, niti skloni ovakvom tipu ulaganja”, zaključuje Vedrina.

Pronosi se ‘glas’
No na domaćem su terenu, putem Funderbeam SEE-a, novac, i to dva puta, odlučili prikupljati osnivači Make It Easyja Marko Stojaković i Mladen Herceg, startupa koji stoji iza softvera MobilityONE. Da su ovim modelom i načinom rada Funderbeam SEE-a zadovoljni, govori i činjenica da su odlučili da i njihova partnerska firma – Chiriboo – prikuplja novac upravo putem te platforme.

“Za crowdfunding smo se odlučili jer nam akceleratori, u ovoj fazi poslovanja, nisu adekvatni. Putem Funderbeama, naime, za istu količinu novca moramo dati manji udio u vlasništvu nego što bi morali dati da smo se odlučili za drugi oblik financiranja”, ističe Marko Stojaković, izvršni direktor tvrtke Make It Easy.

Usto, napominje, platforma širi “glas” o njima i među investitorima s drugih tržišta, a što im potencijalno otvara vrata suradnje u nekim drugim rundama financiranja. Što se pak općenite ocjene tržišta crowdfundinga u Hrvatskoj tiče, Stojaković ističe da je ono “jako skromno”.

Zoran Rajn iz Bona Fides Investa kaže pak da je u zapadnoj Europi tržište crowdfundinga zrelo, dok je u Hrvatskoj u razvoju. “Međutim, u mnogim zemljama je tek u nastanku, pa možemo reći da se Hrvatska nalazi u sredini”, napominje. A kako bi crowdfunding potaknuli, kaže čovjek koji je i predsjednik Međunarodnog centra za crowdfunding (ICFC), treba pojednostaviti i ujednačiti zakonodavstvo o equity i lending crowdfundingu na razini Europe i svijeta.

“Treba predvidjeti porezne olakšice za dodatnu stimulaciju građana na korištenje crowdfundinga, omogućiti građanima da samostalno raspolažu s dijelom poreza i ulažu u projekte koje oni smatraju važnim za zajednicu kako bi se razvijala bottom-up demokracija”, nabraja Rajn prijedloge unapređenja crowdfundinga.

Tomislav Gračan sa Zagrebačke burze ističe da je nužno da se kao društvo odmaknemo od bankocentričnosti i ulagateljske i poduzetničke pasivnosti te da razvijamo kulturu ulaganja u tehnološke i startup kompanije. Takvu je kulturu, kaže, razvila Amerika, a zahvaljujući njoj stvorene su najveće svjetske kompanije, Apple, Amazon, Meta…

Europa, a da ne govorimo o Hrvatskoj, takvih kompanija nema. Ako ih želimo imati moramo razvijati alternativne sustave financiranja. Putem crowdfundinga, pak, svatko ima priliku biti dio potencijalno uistinu velike priče.