Kao što su im s protekom godine rasla očekivanja u pogledu gospodarskog rasta pa ga sad za 2023. umjesto na proljetos predviđanih 1,5 vide na 3% realno, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) “u hodu” su revidirali i očekivanja oko plaća.

Do prije nekoliko mjeseci predviđali su da će plaće, odnosno ukupna primanja zaposlenih, ove godine nominalno rasti 8 do 10%, i to uz tada prognoziranu prosječnu stopu inflacije od oko 6,5%.

Slovenske plaće više
U najnovijem Fokusu tjedna glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić ističe kako je realno očekivati da će ove godine plaće odnosno ukupna primanja rasti 12 do 15 posto. U svakom slučaju, osjetno iznad očekivane stope inflacije, za koju su u međuvremenu također podigli ovogodišnja očekivanja, na prosječnih 7,5%.

U udruzi poslodavaca, uz ostalo, apostrofiraju i sve izraženiji rast plaća u javnom sektoru (pored rastućih socijalnih transfera). To je dalo pečat ubrzanju rasta prosječne plaće koje su pokazale isplate za lipanj, mjesec s kojim je započela primjena sporazuma Vlade i sindikata o privremenom dodatku (do donošenja zakona o plaćama) za više od 200 tisuća službenika u državnoj upravi i javnim službama.

Unatoč i dalje visokoj inflaciji, s gotovo 3,5% realnog rasta bruto plaća u prvoj polovici ove godine Hrvatska trenutno prednjači među zemljama srednje i istočne Europe, ističu u HUP-u, dodajući da ostatak te regije u prosjeku bilježi pad realnih plaća.

U Sloveniji, doduše, 10,2-postotno povećanje prosječne bruto plaće u prvom polugodištu s obzirom na inflaciju također implicira realni rast u godišnjim usporedbama, ali po stopi od 1%. Istina, u susjednoj državi govorimo o ukupno znatno višim razinama plaća – primjerice, prosječna bruto za lipanj je iznosila 2205 eura, dok je u Hrvatskoj prosječno isplaćeni bruto dosegnuo 1590 eura.

Istodobno, u Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj prvo polugodište je zaključeno s međugodišnjim realnim padom plaća. Prema usporednom pregledu HUP-a, od -1,6% u Poljskoj i blizu 5% u Slovačkoj do -6,7 i -8,8% u Češkoj odnosno Mađarskoj koja prednjači realnim padom unatoč nominalnom povećanju bruto plaće za 13,2%.

Outperformance RH
“Takozvani outperformance Hrvatske pritom ima uporište u realnom rastu produktivnosti po satu koji je tijekom zadnje tri godine po prvi puta premašio prosjek SIE regije; 2,7 nasuprot 1,8 %”, ističe Stojić.

Osim što manjak kvalitetne radne snage sam po sebi vrši pritisak na rast plaća, glavni preduvjet za održiv rast plaća te njihovu konvergenciju ka prosjeku EU je, kaže, “što jači rast produktivnosti kroz politike usmjerene prema razvoju znanja, podizanje razine produktivnosti (tri puta niža nego u Njemačkoj), fleksibilnije tržište rada te daljnje porezno rasterećenje tržišta rada”.

Uz ostalo, u HUP-u za ovu godinu danas predviđaju i nešto veći rast zaposlenosti nego prije nekoliko mjeseci. Računaju da će uslijed jače ekonomske aktivnosti i imigracijskih kretanja zaposlenost u odnosu na prošlu godinu porasti 2,7%. Godišnja stopa u srpnju iznosila je čak 3%, što je više od prosjeka prve polovine godine, ali i stope rasta u 2022., ističu.