U srpanjskoj anketi o zajmovima banaka u europodručju upitnik je uključivao i novo godišnje ad hoc pitanje s ciljem mjerenja utjecaja klimatskih promjena na kreditiranje poduzeća. U najkraćem, kod zajmova takozvanim “smeđim” poduzećima u posljednjih 12 mjeseci standardi odobravanja i uvjeti kreditiranja su neto pooštreni, a kod zelenih i/li poduzeća u tranziciji politike kreditiranja imale su neto popuštajući učinak.
Famozni akronim ESG (Environmental, Social, Governance) već neko vrijeme nije stvar izbora, iako regulatorni okvir u pogledu klasificiranja ulaganja i/ili zajmova prema klimatskoj održivosti još nije zaokružen. ESG principi i kriteriji zadanost su koja danas u drugi plan stavlja pitanja izazova u smislu prilagodbi slabije razvijenih gospodarstava i industrije. Neke od europskih zemalja nižeg stupnja razvijenosti npr. veći dio energije proizvode iz ugljena, pa će neki ekonomisti reći kako europska ESG regulativa za banke, uz ostalo, potencijalno vodi i jačanju utjecaja Kine.
Banke već žive sa ESG-om
Koliko god je održivost u kontekstu brige o klimi i okolišu nesporno važna, i nedavni je primjer MMF-ova otkazivanja izlaganja lanjskog dobitnika Nobelove nagrade za fiziku Johna Clausera zbog izjave “da “ne postoji stvarna klimatska kriza, ali postoji veoma stvaran problem s pružanjem pristojnog životnog standarda velikoj svjetskoj populaciji i s tim povezanom energetskom krizom” pokazao zabrinjavajuću isključivost kritičkog mišljenja koja se ne uklapaju u zadani narativ.
Kako bilo, upravljanje klimatskim rizicima, podupiranje zelene tranzicije i poticanje promjene ponašanja sudionika neki su od klimatskih ciljeva koji su ugrađeni i u regulatorni okvir banaka. Stoga će ubuduće projektima i poduzećima koja se u to ne uklapaju financiranje biti i skuplje i teže dostupno. Banke već duže vrijeme zapravo žive s ESG regulatornim zahtjevima. Prema odgovorima koje smo dobili iz PBZ-a, Erstea, OTP-a i HPB-a, uz sustave izvještavanja i upravljanja te procjena materijalnosti rizika, “arhitektura” u pogledu ESG-a mahom uključuje i posebne odjele za održivi razvoj.
U Erste banci ističu, uz ostalo, da su u nefinancijskom izvještaju za 2022. izvijestili o pokazateljima vezanima uz “zelenu aktivu” (i) na lokalnoj razini. Lani su pokrenuti procesi definiranja jasnog modela usluge koja uključuje ESG za korporativne klijente, te definiranja smjernica i metodologije za tzv. zeleno financiranje. Poseban naglasak stavljen je na dostizanje ciljanog zelenog volumena u kreditnom portfelju. Imaju postavljene i kvantitativne ciljeve vezane uz plasmane zelenih/održivih kredita. Sektorski, u početku je očekivano dominirao energetski, tj. potražnja za kreditiranjem OIE, no sad je “primjetna veća zastupljenost ostalih sektora, poput poljoprivrede i proizvodnje građevinskog materijala”.
U OTP banci koja je usvojila ESG strategiju kažu kako se ugradnja ESG rizika i čimbenika provodi kapilarno u cijeloj organizaciji. Napominju i da je u tijeku izrada Okvira zelenog financiranja, pripadajućeg alata za procjenu usklađenosti i razvoj ESG proizvoda u okolišnoj domeni, kao i detaljniju razradu društvenog dijela ESG strategije. “Početni cilj za 2023. u području zelenog korporativnog financiranja postavljen je na 60 milijuna eura vrijednosti, od čega se najveći dio odnosi na OIE.
Ove godine planiramo razviti i standardizirati kredite namijenjene financiranju integriranih fotonaponskih elektrana. Uz to, unapređujemo već postojeće kredite namijenjene energetskoj obnovi zgrada”, ističu u OTP-u. Velik potencijal vide i u financiranju održivih projekata u poljoprivredi. “U 2022. banka je financirala projekte OIE u vrijednosti 36,8 milijuna eura. U tom razdoblju financiran je 1181 projekt u području energetske učinkovitosti u zgradarstvu, a za 16 posto je povećano leasing financiranje električnih vozila”, navode u OTP-u.
Vidljiva razlika
Putem Hrvatske udruge banaka banke članice rade na pripremi i uvođenju nacionalnog ESG upitnika za poslovne subjekte koji će biti poluga za procjenu ESG profila klijenta i sastavni dio kreditnog procesa. Računa se da će ta standardizacija uvelike olakšati procjene rizika te određivanje cijena ESG proizvoda. No, bankari drže da je taj potencijal u Hrvatskoj velik i da u tom smislu slijedi ubrzan razvoj. “Sigurno je da će uskoro biti vidljiva razlika u cijeni ‘zelenog’ i ‘smeđeg’ financiranja”, ocjenjuju u četvrtoj po veličini banci u Hrvatskoj.
Ističući “snažnu posvećenost okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima u svom poslovanju”, u drugoj najvećoj, Privrednoj banci Zagreb, uz usmjerenost na razvoj proizvoda i usluga za podršku tranzicije klijenata iz poduzetničkog sektora na održive modele, ističu kako to vrijedi i za poslovanje s građanima. Već niz godina u ponudi imaju Energo stambene kredite koji imaju povoljnije uvjete i nižu kamatnu stopu od standardnih.
Usto, nedavno su potpisali i ugovor o suradnji s E.ON Energijom vezano za projekt kreditiranja kućnih solarnih elektrana. “Premda se može činiti da analize klijenata i investicija s ESG aspekta pridonose složenosti procesa i potrebne dokumentacije, u konačnici klijenti imaju benefite u smislu uvjeta kreditiranja”, objašnjavaju u PBZ-u.
U HPB-u navode da je potražnja poduzeća trenutno općenito pod utjecajem rastućih kamatnih stopa i slabijeg gospodarskog rasta. No, uz projektna financiranja kompanija koje se svrstavaju u “zelene”, kod onih s dužom poviješću primjetan je trend tranzicije kroz ulaganja u solarne solarne elektrane, nabavu transportnih vozila s manjim ugljičnim otiskom i sl. Prilagodba održivosti onih koje su do sada u poslovnim procesima zanemarile ovaj aspekt u financijskom smislu zahtijeva restrukturiranje. U srednjem roku to može znatno utjecati na njihovu profitabilnost.
