Analiza financijskih izvještaja pet najvećih trgovačkih lanaca u Srbiji pokazala je da su maloprodajne marže lani bile 36,6 posto više nego 2019.

One su značajno porasle i ima prostora za njihovo smanjenje, izjavila je guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković. Inflacija pada, ali cijene ne, pa građani svakodnevno plaćaju teret ovakvog stanja na tržištu.

Tanji budžeti
U Srbiji čak 36 posto raspoloživog novca odlazi na osobnu potrošnju kućanstva za namirnice. Da je novca sve manje govore i podaci o padu prometa u trgovini na malo, za šest posto u odnosu na prošlu godinu.

U maloprodaji su cijene povrća te svježeg i prerađenog voća, koje čine 6,5 posto potrošačke košarice, lani u prosjeku porasle za 18,4 posto, a u prva tri mjeseca ove godine na godišnjoj razini za 28,1 posto..

Prema podacima NBS-a, maloprodajne cijene jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda zabilježile su najveći međugodišnji rast, dok su cijene mesa i mesnih prerađevina, ulja i masti te kruha i proizvoda od brašna porasle u rasponu od 19 do 25 posto tijekom prvog kvartala.međugodišnje.

Dragan Stojković, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kaže za “Politiku” da je vrijeme da se uradi temeljita analiza strukture cijena pojedinih proizvoda.

– Treba gledati cijeli kanal marketinga, recimo kada je mlijeko u pitanju imamo primarne proizvođače koji dobivaju određeni dio, prerađivače, mljekare, koji imaju svoju maržu, a isporučuju veletrgovcima i trgovcima koji sami formiraju cijene.

Tu se postavlja pitanje konkurencije i zato je važno napraviti analizu kritičnih kategorija i utvrditi tko zarađuje na nerazumno visokim maržama. Da ne pričamo napamet, bolje je napraviti temeljitu analizu – kaže Stojković. Takva bi analiza, smatra, pokazala koji brendovi ne poštuju tržišnu utakmicu, au tom slučaju potrošači mogu birati jeftinije proizvode i tako vršiti pritisak na trgovce.

– Konkurencija u srpskoj trgovini je solidna, ali ima mjesta i za nove igrače. Imam dojam da su se trgovci trenutno opustili i da iz raznih razloga ne vode previše brige o potrošačima – napominje profesor Stojković. Na pitanje imaju li trgovci pravo naplaćivati ​​različite usluge poput ulaza ili boljeg mjesta na policama, odgovara da je to dopušteno u određenim granicama.

S druge strane, proizvođači s kojima smo razgovarali tvrde da su i njihove profitne stope niske i iznose tek nekoliko postotaka.

Smanjenje marži
– Sigurni smo da ima prostora za smanjenje trgovačkih marži, naše izlazne cijene formiraju se u skladu s realnim rastom inputa, a cijene u trgovini rastu. Naše pozicije su takve da moramo prihvatiti sve uvjete, jer smo ograničeni na tržište regije i moramo robu negdje plasirati. Trgovci aktivno rade na tome da ubiju brendove i što više zarade na privatnim brendovima. Tamo su im troškovi mali, a zarada duplo veća, jer ti proizvodi više nisu jeftini, tek su nešto malo jeftiniji od poznatih brendova – kaže sugovornik iz prehrambene industrije.

Na tržištu se odomaćio izraz “inflacija pohlepe”, kako u svijetu tako i u Srbiji, kada trgovci zloupotrebljavaju situaciju i neopravdano dižu marže. Kada sirovine poskupljuju, logično je da poskupljuju i proizvodi, no kada sirovine pojeftine, vraćanje cijena na staro je sporo.