Otrovne breskve i kancerogeni čips samo su neki od proizvoda koji su ove godine vraćeni s granice Europske unije. Visoka razina pesticida klorpirifosa pronađena u breskvama iz Srbije bila je i povod za upozorenje objavljeno na stranici za brzo uzbunjivanje za hranu i stočnu hranu Europske komisije.

Maja Milojević, izvanredna profesorica na Fakultetu fizikalne kemije, kaže za N1 da se neke kulture ne mogu uzgajati bez tretiranja pesticidima, ali da ih treba pravilno koristiti. Poljoprivredni analitičar Branislav Gulan uvjeren je da će Srbija snositi posljedice te da će biti “pod oštrim okom” kontrolnih mehanizama zemalja u koje izvozi.

Sporni pesticidi
Na stranicama Europske komisije u ponedjeljak je objavljeno da je na hrvatskoj granici u pošiljci breskvi koja je stigla iz Srbije pronađena visoka razina pesticida klorpirifos, pa je teret vraćen. Mediji su objavili i da su 7. srpnja u našoj zemlji proizvedene i breskve s granice sa Slovenijom te da je tada utvrđeno da breskve sadrže pesticid klorpirifos.

Međutim, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije je, kako su naveli, nakon konzultacija sa stručnom javnošću donijelo odluku o davanju dozvole za ograničenu i kontroliranu primjenu sredstava za zaštitu bilja na bazi klorpirifosa, isključivo za tretiranje šećerne repe, a svako neovlašteno korištenje te vrste pripravaka za druge usjeve zakonom je zabranjeno i najstrože kažnjivo.

“Klorpirifos je vrlo učinkovit pesticid, on je i insekticid, ali je štetan i za životinje i za ljude. Svojedobno je bio najprodavaniji pesticid 60-ih godina, a zadnjih 20 godina se nastoji ograničiti ili zabraniti njegovu upotrebu.” Od 2020. godine, kada je istekla posljednja dozvola, kod nas je zabranjen. Međutim, postoje iznimke od zabrane, a mi nismo jedini u svijetu koji to čine. Ovdje su proizvođači šećerne repe inzistirali da se to dopusti zbog nezamjenjivosti”, objašnjava Maja Milojević.

Na pitanje tko je odgovoran što proizvođači nisu obaviješteni da se klorpirifos više ne smije koristiti, Milojević kaže da ga je jučer pokušala kupiti u poljoprivrednoj apoteci. “Rekli su mi da ga nemaju, ali da ga mogu potražiti u drugoj trgovini, gdje ga ima na stanju”. I kada pogledate cijeli niz odgovornosti, prvo moramo krenuti od osobne odgovornosti svakog proizvođača. Naše liste dopuštenih i zabranjenih proizvoda dosta su usklađene s EU, ali ne znam kako to funkcionira na terenu, postoji li stroga kontrola, rekao je Milojević.

Kaže kako je uvjerena da klorpirifos nije korišten samo na breskvama, breskve su, kaže, samo naišle na kontrolu. Sve dok moramo proizvoditi – jedno za obitelj, a drugo za tržište, mi kao društvo nećemo napredovati, poručila je.

Stagnacija proizvodnje
Branislav Gulan kaže da srpska poljoprivreda godinama stagnira. “Voće uzgajamo na 193.000 hektara, naša poljoprivreda desetljećima stagnira, lani je zabilježen pad od osam posto. Samo naše voćarstvo svake godine raste.

Kada je riječ o breskvama, u 2019. smo proizveli 48.000 tona, a značajan dio je trebao otići u izvoz. Učinili smo sebi lošu uslugu”, izjavio je. Prema njegovim riječima, takva situacija je posljedica sistemski neriješenih problema u poljoprivredi.