U hrvatskim morskim lukama u drugom tromjesečju 2023. ukrcano je i iskrcano više od 9,2 milijuna putnika. To je porast za 9,4% u usporedbi s istim razdobljem 2022., stoji u upravo objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku. Na trajektima i putničkim brodovima u drugom tromjesečju 2023. u usporedbi s istim razdobljem 2022. ostvaren je porast broja putnika za 7,9 posto. U tom je razdoblju prevezeno 95 posto od ukupnog broja putnika. Broj prevezenih putnika porastao je u svim većim lukama. Na brodove se ukrcalo i iskrcalo 8,1 posto više osobnih vozila i 25,9 posto više autobusa nego u istom tromjesečju 2022.

Daleko od 2020.

Od ukupnog broja putnika u morskim lukama 393 tisuće iskrcane su s brodova za kružna putovanja te su oni, među ostalim, obišli luke Dubrovnik, Split, Zadar i Šibenik. U usporedbi s drugim tromjesečjem 2022. to je porast za 54,2 posto. Ukupan promet robe u drugom tromjesečju 2023. na razini RH iznosio je 6,2 milijuna tona te je pao za 13,4% u odnosu na isto razdoblje 2022., zbog pada prometa suhe rasute robe, za 31,3 posto (s udjelom u ukupnom prometu robe od 26%). Promet tekućeg tereta (s udjelom u ukupnom prometu robe od 48 posto) porastao je pak za 4,4 posto, a promet robe u kontejnerima u tonama za 2,6 posto (s udjelom u ukupnom prometu robe od 17 posto). Od pet luka koje ostvaruju 93 posto ukupnog prometa robe u morskim lukama, pad je u drugom tromjesečju 2023. u usporedbi s drugim tromjesečjem 2022. zamjetan u lukama Ploče (18 posto), Rijeka (7,5 posto), Split (10,9 posto) i Bakar (37,4 posto).

U prvom polugodištu 2023. ukupan broj prispjelih brodova u morske luke porastao je za 5,5 posto, a ukupan promet putnika za 7,3 posto, dok je ukupan promet robe pao za 1,5 posto u usporedbi s istim razdobljem 2022. Istodobno je u lukama na unutarnjim vodama, odnosno na riječnim pristaništima, u drugom tromjesečju pretovareno ukupno 122.000 tona robe, od čega 30 tisuća tona u unutarnjem prometu te 92 tisuće tona u međunarodnom. To je dosta lošiji rezultat u odnosu na isto razdoblje lani kad je u prvom polugodištu pretovareno ukupno 363 tisuće tona. Prosječno godišnje preko riječnih luka prođe 600 do 700 tisuća tona tereta, a rekord u novijoj povijesti je bio 2020. kad je pretovareno i više od milijun tona tereta.

Prije desetak danas hrvatske riječne i morske luke došle su u globalni fokus zbog najave da će upravo Hrvatska i njezina prometna infrastruktura biti točka preko koje će Ukrajina izvoziti svoje žito na svjetsko tržište, a nakon što se Rusije povukla iz sporazuma kojim je do sada bio omogućen izvoz tog žita preko ukrajinskih crnomorskih luka. Iako se o detaljima toga projekta nisu izjasnili niti s ukrajinske niti s hrvatske strane, poprilično je jasno da se radi više od gestu dobre volje nego o tehnički izvedivom projektu.

Propusnost željezničke mreže

Prije ruske agresije Ukrajina je godišnje izvozila oko 30 milijuna tona žita, a od čega 16-21 milijun tona preko Crnog mora. Kapaciteti Luke Vukovar, koja je naša jedina luka na Dunavu koji je istaknut kao kanal transporta, je 1,5 milijuna tona.

Naravno, većina tog kapaciteta je već zakupljena na duže ili kraće vrijeme.

Propusnost hrvatske željezničke mreže, koja je u generalnoj rekonstrukciji s nejasnim rokom završetka, za takve količine tereta je vrlo ograničena. Isto tako, žito se uglavnom ne može izravno s vagona tovariti na brodove nego mora prije toga ići u silos koji u našoj najvećoj luci u Rijeci ima kapacitet od tek 55 tisuća tona. I tu je najveći dio dugoročno zakupljen.