Iako su tijekom 2023. nastavile rast turističkog prometa u odnosu na lani, pa većim dijelom i premašile broj noćenja u odnosu na 2019., županije na kontinentu i dalje zajedno ostvaruju u prosjeku 2-5% ukupnog turističkog prometa zemlje, ovisno o kojem se mjesecu radi. Tako su do kraja srpnja kontinentalne županije napravile ukupno oko 1,4 milijun noćenja, što je oko 5% od ukupnih 29,5 milijuna noćenja u cijeloj zemlji, i to su brojke bez Zagreba koji je sam imao 1,4 milijuna noćenja i izdvaja se i ponudom i proizvodom koji nudi gostima. Najveći turistički promet na kontinentu ostvaruju Karlovačka, pa Krapinsko-zagorska, potom Zagrebačka, Osječko-baranjska, te Varaždinska i Međimurska županija, i sve su do kraja srpnja imale rast noćenja u odnosu na lani. To su sve i dalje razmjerno male brojke, no sugovornici Poslovnog dnevnika ističu da se taj segment turizma i ne treba gledati kroz broj noćenja, nego kao djelatnost koja može pridonijeti ukupnom gospodarskom razvoju odredišta, te povećanju kvalitete života lokalaca. Stoga se dosta očekuje i od novih javnih investicija u zdravstveni turizam na kontinentu iz NPOO-a. U međuvremenu, terme ostaju najprofitabilniji segment na kontinentu.

Traže bazene i izlete

Iz Termi Tuhelj otkrivaju nam da su u prvih 7 mjeseci ostvarili 95.000 noćenja, što je čak 26% više nego 2019. i 8% više od istog perioda 2022. Od toga je u hotelu Well ostvareno 83.500 noćenja, što je 3% više od prošle godine, dok je u kampu i glampingu, otvorenom u ljeto 2020., ostvareno 11.500 noćenja, i to je porast za 66%. “Gosti prvenstveno traže ljetni obiteljski odmor s kupanjem na bazenima te individualnim izletima. Ako pogledamo cijeli period do kraja sedmog mjeseca, prosječni boravak iznosi 2,5 dana, što rezultira kraćim boravcima u zimskom i proljetnom periodu, s mnogo jednodnevnih noćenja u MICE segmentu i vikend wellness paketima, a ako gledamo samo srpanj, prosječni boravak je 4 dana, jer pretežno dolaze strani gosti koji u pravilu ostaju tjedan ili deset dana”, pojašnjavaju nam u Tuhelju.

U prvih 7 mjeseci domaći gosti napravili su 49% od ukupno ostvarenih noćenja, slijede gosti iz Slovenije sa 23% i gosti iz Njemačke sa 4,5%. Zbog same ljetne sezone u ukupnoj strukturi ima i 4% Danaca i 3,7% Poljaka te 2,5% gostiju iz Nizozemske, i u srpnju je udio stranih turista 85%. Ljetna sezona u Termama Tuhelj traje dok je toplo i lijepo vrijeme i zna se zavući malo i u rujan. Najave za jesen i ostatak ljeta su im dobre, zasad s 13% više najava na području poslovnog turizma nego u 2019. i u 2022.

Nova ulaganja nedavno su predstavili u Termama Jezerčica, gdje je u uređenje smještajnog dijela objekta, ugostiteljskih objekata, mobilnih kućica i prvu fazu vodenog parka uloženo 8 milijuna eura. U idućoj fazi plan im je proširiti smještajne kapacitete u hotelskom dijelu za dodatnih 126 soba, kamping kapacitete na jednom neiskorištenom dijelu parcele te vodeni park, koji bi trebao biti najveći u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Drugi dio investicijskog ciklusa bi trebao biti dovršen do 2027. i iznositi 66 milijuna eura. Jezerčica je također aplicirala na potporu iz NPOO-a za svoj koncept održivosti i energetske učinkovitosti.

Kako je poznato, iz budžeta NPOO-a na raspolaganju je 61,7 milijuna eura u zdravstveni turizam, a iako još nema detalja, poznato je da se na natječaj prijavilo svih 15 specijalnih bolnica u RH, kao i dio Termi. Kako je izračunao Ekonomski institut, samo ova ulaganja u kratkom roku mogla bi generirati dodatnih 1,13 milijardi eura investicija, što predstavlja 9,8% ukupnih investicija koje je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo u 2021. Istodobno to može stvoriti 356 milijuna eura novog bruto dodanog proizvoda, a dugoročno, ukupni procijenjeni učinci na stvaranje novog BDP-a su 1,26 milijardi eura, što je 2,8% BDP-a ostvarenog u Hrvatskoj u 2021.

Posljedično se s tim očekuje i razvoj drugih djelatnosti uz turizam, koji bi pak uz sve ove investicije na kontinentu konačno mogao premašiti ovih par postotaka udjela u ukupnom turističkom prometu. Naime, stručnjaci već dulje vrijeme upozoravaju da do ulaganja u hotele na kontinentu neće doći bez ulaganja u javnu infrastrukturu, pogotovo zdravstvene kapacitete, i to bi s vremenom moglo i promijeniti strukturu ponude ali i samih turista. Naime, dok obala živi od stranih turista, na kontinentu prevladavaju domaći gosti, dijelom i stoga što su im premali budžeti za promociju vani. Rujana Srpak, konzultantica za kontinentalni turizam koja je dobar dio karijere provela na čelu turističke zajednice Vukovarsko srijemske županije, smatra da kontinent jasno ide prema kvaliteti i sadržaju.

Kruzing na Savi

“Turistička povijest kontinentalne Hrvatske zapravo je kratka povijest brojnih kriza. U svima se razvio konkretan, tržišno funkcionalan i dinamičan turistički sektor, i brojevi naočigled rastu, s tim da nam nije cilj samo brojati noćenja. To bi nam trebalo jako puno toga reći o potencijalnoj turističkoj budućnosti Hrvatske ka održivoj destinaciji koja turizam upotrebljava, a ne koristi, kojoj turizam služi, a ne da služi ona turizmu”, kaže Srpak, koja pomaže različitim subjektima na kontinentu, od turističkih ureda do jedinica lokalne uprave, da razviju konkurentne turističke proizvode. “Ima i posla i projekata koji imaju i dobre financijske izvore, od EU fondova nadalje, no često nema kadrova koji će sustavno raditi na sadržaju i njegovoj implementaciji, i tu sam odlučila nastaviti karijeru”, kaže nam Srpak, koja je kroz godine iskustva u TZ-u dobro naučila “gdje svrbi”.

Upravo Slavonija godinama se nastoji promovirati kao turistička regija koja ima velik potencijal ne samo razviti turizam, nego ga uvezati i s poljoprivredom i srodnim djelatnostima. Vukovarsko-srijemska županija bilježi najveće povećanje dolazaka na kontinentu, za oko 38%, uz povećanje noćenja za oko 32%. Veći dio gostiju čine domaći turisti, kao u Brodsko-posavskoj županiji koja je imala skoro jednak rast, ali na manjem volumenu. U Slavonskom Brodu očekuju dodatan razvoj turizma s otvaranjem poslovnog hotela Park sa 60 soba u središtu grada, a radi se i na novom riječnom pristaništu koje će revitalizirati kruzing na Savi.