Dug Srbije prema Kini povećao se 12 puta u posljednjih deset godina, sa 305 milijuna eura na 3,7 milijarde eura, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS), objavio je Radio Slobodna Evropa (RSE). U periodu od proteklih deset godina krediti su uzimani za infrastrukturne projekte, koji su zbog manjka transparentnosti od samog početka, pa i danas pod lupom Europske unije (EU), navedeno je u tekstu.

Kineski krediti

Najveći dio duga otpada na kredite kod kineske Export-Import banke, a kineski krediti trenutno, prema podacima NBS, čine 8,4% ukupnog vanjskog duga Srbije, što znači da država na svakih 100 eura duga stranim kreditorima, 8 eura duguje Kini. U tekstu se podsjeća kako je najveći investitor i najvažniji vanjskotrgovinski partner Srbije EU, koja je od 2012. država kandidat za članstvo. Istodobno, Srbija je dio kineske državne inicijative “Pojas i put” sa zemljama središnje i istočne Evrope (17 + 1) za ponovno otvaranje trgovinskih kanala prema Zapadu, a koridor slijedi drevni Put svile kako bi Kina napajala svoje gospodarstvo.

Ono što se može vidjeti na web stranici Uprave za javne nabavke je da, primjerice, dug Srbije prema Europskoj investicijskoj banci (EIB) na dan 31. svibnja 2023. iznosi 1,8 milijardu eura, dva puta manje u odnosu na dug prema Kini. Prema istim podacima, dug prema Europskoj banci za obnovu i razvoj iznosio je 435 milijuna eura, a prema Njemačkoj razvojnoj banci (KfW) 174 milijuna eura.

Srbija, kako se vidi iz proračuna, trenutno isplaćuje kredit za most Zemun-Borča u Beogradu, obilaznicu oko Beograda, autoput kojim će se povezati Beograd i Čačak u središnjoj Srbiji, novi blok termoelektrane Kostolac B i brzu saobraćajnicu Novi Sad – Ruma, poznat kao “Fruškogorski koridor”, navela je RSE.

Ovakva situacija sa kineskim kreditima, prema predstavniku iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimiru Jovanoviću, još nije zabrinjavajuća, ali, kako je rekao, “treba biti obazriv”. “ Glavni problem kineskih kredita su određene skrivene klauzule koje mogu imati visoku cijenu”, ocijenio je Jovanović za RSE. Ukazuje i da je, uzimanje kineskih umjesto europskih kredita, vlast u Srbiji pravdala fleksibilnošću i lakšom dostupnošću. Prema njegovim riječima, to što su kineski krediti lakši za dobivanje ima svoju cijenu.

“Kineski krediti obično imaju nešto višu kamatnu stopu od europskih, mada ne previše, kazao je Jovanović”.

Potencijalno opasno

Ono što kod zaduživanja Srbije kod Kine može biti problematično, ukazao je predstavnik Bečkog instituta, jest to što u ugovorima o kreditima stoji da je za arbitražu nadležna kineska komisija za arbitražu. To praktično znači da ukoliko dođe do spora, Srbija bi imala ograničene mogućnosti djelovanja, jer bi arbitraža bila u nadležnosti kineskih institucija. Kao prednost kineskih kredita Jovanović je naveo da oni imaju “manje uvjeta i pravila za trošenje novca, izvještavanje i ostale aspekte povezane s realizacijom projekta”. To, međutim, kako je pojasnio, ne mora nužno biti dobro.