Broj stranih radnika u Hrvatskoj već godinama se povećava, a u izvješćima o broju izdanih radnih dozvola jasno se razaznaju i sezonska obilježja. MUP-ovi najnoviji podaci pokazuju da je do početka ovog mjeseca ukupno izdano 108.116 dozvola za boravak i rad stranih državljana, od čega u posljednja tri mjeseca 53.524. Više od petine (11.673) odobrenja danih od kraja travnja odnosi se na sezonske poslove, i to pretežito za rad u turizmu i ugostiteljstvu (oko 10.700).

Ukupan broj dozvola koje su poslodavci ishodili u ta tri mjeseca premašuje, dakle, dinamiku iz prva četiri mjeseca, kad ih je izdano blizu 54,6 tisuća, a to je, očekivano, i naglašenije kad je riječ o onima za sezonski rad. Takvih je, naime, do kraja travnja bilo izdano manje od pet tisuća (4912), a s početkom ovog mjeseca bilo ih je gotovo 16.600.

Sezonski pečat razvidan je i u strukturi dozvola prema djelatnostima. U posljednja tri mjeseca MUP ih je najviše dao za rad u turizmu i ugostiteljstvu – gotovo 20,5 tisuća, čime ih je u tom sektoru ove godine ukupno ishođeno više od 37 tisuća (u tome je 15-ak tisuća za sezonski rad).

Najviše ih je na gradilištima

Za bazenom stranih radnika i nešto više, ukupno gledano, posežu poslodavci u građevinarstvu gdje je dozvole za rad dobilo 39.146 stranih radnika, s tim da ih je u posljednja tri mjeseca izdano nešto manje od 17.400.

I industrijski sektor zapošljava sve više stranaca, početkom ovog mjeseca za rad u njemu dano je 13.260 dozvola, od čega se gotovo polovica odnosi na protekla tri mjeseca. I u Prometu i vezama od kraja travnja je gotovo udvostručen broj dozvola (izdano ih je više od 2800 i trenutno ih je ukupno 5742). Slično je i u trgovini, u kojoj je broj izdanih dozvola s početkom ovog mjeseca tek malo manji od 3100.

I ukupno i u posljednja tri mjeseca najviše je pozitivnih rješenja po zahtjevima za zapošljavanje izdano za državljane BiH i Srbije – za one ih BiH od početka godine više od 25.200, a za radnike iz Srbije nešto manje od 17.400.

Na te dvije zemlje otpada 40% svih dozvola izdanih u 2023., a s radnicima iz još dviju zemalja regije, Sjeverne Makedonije i Kosova, udjel osoba iz obližnjih država premašuje 55%.

Oko 30% ili više od 32.200 dozvola, pak, ove je godine izdano za državljane četiriju azijskih zemalja koje su u pogledu stranih radnika u RH najzastupljenije. Uz Nepalce, za koje je samo u posljednja tri mjeseca izdano gotovo 6000, a od početka godine više od 13.200 dozvola za rad, tu su i Indijci (8242 odobrenja), Filipinci (više od 6000) i Bangladešani (4628).

Za kolike plaće rade?

Prema MUP-ovu izvješću, od ukupno više od 108 tisuća izdanih dozvola u prvih sedam mjeseci, gotovo 70 tisuća odnosi se na nova zapošljavanja, nešto više od 21.700 su produljenja dozvola, a preostali dio dozvole za sezonske radnike.

Zahtjevi za dozvolama najvećim se dijelom odnose na zanimanja s liste deficitarnih, za koje nije potrebno provoditi tzv. test tržišta rada. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ove je godine više od 12.500 poslodavaca zatražilo mišljenja za dozvole za boravak i rad, ali od ukupno gotovo 120 tisuća zahtjeva do kraja srpnja, tek svaki sedmi uključivao je test tržišta rada.

Kad je pak riječ o najtraženijim zanimanjima za koja su izdana pozitivna mišljenja, mahom su posrijedi poslovi s osjetno ispodprosječnim plaćama.

Primjerice, za desetak tisuća stranih radnika za koje su dozvole tražene za rad u visokogradnji prosječna bruto plaća je 753 eura, za nešto više od osam tisuća koji rade kao konobari u prosjeku iznosi 890, a šest tisuća na poslovima kuhara ima prosječno 923 eura bruto.