Pandemija Covida u Hrvatskoj pridonijela je razvoju nove djelatnosti, virtualne asistencije koja bilježi konstantan rast, pa se u posljednje četiri godine broj virtualnih asistenata povećao na 400, te dalje raste, za oko stotinu novih godišnje, s daljnjim potencijalom rasta.

Najveće prijetnje u tom razvoju i dalje su nerazvijena svijest poduzetnika o potrebi virtualne asistencije, te damping cijena kojem pribjegava dio asistenata u želji da dobije klijente, pokazalo je opsežno istraživanje koje je provela agencija Go2human Hub, brend obrta Ljudomat u vlasništvu Sanje Veletanlić.

Cilj Go2human Huba je spojiti virtualne asistente i tvrtke te im pomoći da izgrade dobar i pouzdan poslovni odnos.

Istraživanje provedeno na ukupno 433 ispitanika, od toga 104 virtualna asistenta, pokazalo je da su virtualni asistenti u Hrvatskoj većinom žene (95 posto). Uglavnom su visokoobrazovani (77%), stariji od 30 godina (89%) i većina ima više od šest godina prethodnog radnog iskustva (66%).

“Zanimanje virtualnog asistenta doživjelo je pravu malu revoluciju u Hrvatskoj. Od potpunog nepoznavanja pojma virtualni asistent ne tako davne 2020. godine, do cijele jedne industrije ljudi koji pružaju poslovne usluge na daljinu, koristeći svoju opremu i radeći od doma.

Virtualni asistenti u Hrvatskoj danas surađuju s domaćim poduzetnicima kojima najčešće pomažu oko zadataka iz područja administracije, operative, organizacije i marketinga. Mahom su to visokoobrazovane žene koje imaju prethodno radno iskustvo iz srodnih područja, a sada svoje usluge nude samostalno putem vlastitih obrta ili tvrtki”, otkriva Sanja Veletanlić.

Iako je točan broj virtualnih asistenata u Hrvatskoj nemoguće odrediti, jer ne postoji službeni registar virtualnih asistenata, rezultati istraživanja pokazuju da je danas u Hrvatskoj oko 400 aktivnih virtualnih asistenata. Prosječna cijena sata usluge virtualne asistencije u Hrvatskoj porasla je s 15,26 eura 2020. godine na 20,50 eura po satu 2023. godine. Konkretno, većina od 104 ispitana virtualna asistenta odgovorila je da postiže prosječnu cijenu sata od 16 do 25 eura.

“Važno je da napomenuti i da virtualni asistenti ne rade za neto plaću, odnosno nisu zaposleni kod poslodavca, već su najčešće samozaposleni kao obrtnici, i to uglavnom obrtnici s paušalnim oporezivanjem)”, kaže autorica.

To znači da je ono što naplate prihod, odnosno bruto iznos od kojeg dio odlazi na mjesečne obveze prema državi, dio na opremu koju koriste za rad, dio na sve druge troškove poslovanja, od softwera do edukacije, marketinga, napominje Sanja Veletanlić.

Usto, virtualni asistenti koji svoje usluge naplaćuju po satu, naplaćuju isključivo efektivne sate. Takvim načinom rada i poštenim mjerenjem radnih sati u praksi i oni najaktivniji virtualni asistenti u radnom danu naplate tek oko 3-4 sata svog rada, tako da mjesečno u prosjeku mogu zaraditi 1230 eura bruto prihoda.

Nema brzog bogaćenja

Autorica tako priznaje da se većina virtualnih asistenata neće brzo i lako obogatiti baveći se samo virtualnom asistencijom, zbog čega je to često drugi posao, a dobra strana je fleksibilnost radnog vremena, samostalnost prilikom odabira klijenata i poslova te mogućnost rada od doma.

Broj domaćih poduzetnika koji su spremni krenuti u suradnju s virtualnim asistentima stagnira usprkos sve većoj informiranosti. Iako im suradnja s virtualnim asistentima može donijeti znatne uštede i pomoći u rastu i razvoju poslovanja, većina će radije i dalje podnositi svakodnevnu preopterećenost na koju su navikli nego uvesti promjene i inovacije u svoje poslovanje, pokazalo je istraživanje.

Ipak, svijest o angažiranju vanjskog suradnika povećala se u velikom postotku kod domaćih klijenata, posvjedočila je za potrebe istraživanja virtualna asistentica Klara Frančišković.

“Prije godinu dana i dalje sam objašnjavala što predstavlja sam pojam virtualne asistencije, danas me ljudi kontaktiraju s konkretnim pitanjima i žele suradnju. Sve se više VA nišira, što je dobro i za njih i za same klijente. Nažalost, mnogi virtualni asistenti još nisu dovoljno transparentni po pitanju cijena i načina suradnje, pa ponekad potencijalne klijente dovode u zabludu, jer ne znaju što mogu očekivati od same suradnje. Ono što također nije dobro je dumping cijena – očaj od nedovoljnog broja klijenata i neočekivanog prihoda dovodi do velike razlike u cijenama. Mnogi asistenti još nisu osvijestili da njima ovo nije novi posao, već paket znanja i vještina koje su gradili godinama na poslovima koje su radili za nekog drugog. Drago mi je da se domaće tržište probudilo i spremno prihvaća poslovne suradnje s vanjskim suradnicima i daju im sve veće povjerenje”, kaže Frančišković.

Većina iznimno zadovoljna

Kad su korisnici u pitanju, pokazalo se da je najveći udio ispitanika (36%) za virtualne asistente prvi puta čuo u posljednjih godinu dana. Pritom ih je tek 11 posto koristilo usluge virtualne asistencije, a 15 posto ozbiljno planira početi koristiti usluge virtualne asistencije u budućnosti. Najveći udio korisnika (26 posto) su vlasnici tvrtke, i većina ispitanih korisnika usluga virtualne asistencije su žene (74 posto).

Čak 57 posto ispitanih korisnika usluga virtualne asistencije iznimno su zadovoljni primljenom uslugom, a 69 posto ispitanih korisnika smatra preporuke najboljim načinom za pronalazak virtualnog asistenta.