Vijest o tome da talijanska vlada za banke uvodi jednokratni porez na “ekstra” dobit jučer se proširila europskim, ali ne samo europskim medijima. Plan desne vlade Giorgie Meloni, koji bi prema nekim procjenama u talijanski proračun trebao skrenuti više od dvije milijarde eura, brzo je dobio i burzovni odgovor u oštrom padu cijena dionica vodećih talijanskih banaka. I dionice Zagrebačke banke, koja je dio talijanske grupacije UniCredit i kojima je slijedom rekordnih poslovnih rezultata dionica cijena zaključno s prekjučerašnjim danom u odnosu na početak godine porasla čak 62% (samo u dva tjedna od objave rezultata 15-ak posto) jučer su na Zagrebačkoj burzi pale 7,2%.

Udar Giorgie Meloni

Hladan tuš za talijanske banke: Uveli im porez na rekordne dobiti – i to od 40 posto

Dio investitora očito računa da bi se, izravno ili posredno (sličnim porezom ili “prijateljskim” uvjeravanjem politike) i bankama u RH mogla narušiti rastuća putanja dobiti na krilima visokih stopa rasta neto kamatnih prihoda. U svakom slučaju, odluka talijanske vlade da dio profita banaka preusmjeri u proračun i iskoristiti za fiskalne mjere pomoći svojim građanima zasigurno postaje i političko pitanje u nekim drugim zemljama, naročito onima u srednjoistočnoj Europi na čijim bankarskim tržištima talijanske banke imaju značajnije udjele.

Hrvatska je s dvije vodeće u talijanskom vlasništvu svakako jedna od onih u kojima je realno očekivati pojačana propitivanja kamatnih marži i pratećih zarada koje matične banke u novije vrijeme pojačano povlače, a s odlukom talijanske vlade o ekstra nametu i direktno će poslužiti za sufinanciranje talijanskog proračuna.

Ciklus zaoštravanja monetarne politike, ponajprije kroz rast ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke, išao je na ruku bankama jer je njezina transmisija mahom bila znatno manje izražena na strani depozita, a rezultat svega bio je i snažan rast dobiti banaka.

Italija zapravo ne uvodi nešto što neke druge zemlje već nisu ili na tome ne rade, s tim da su modaliteti različiti (neke su povećale stopu poreza na dobit, a neke se koncentriraju na neto kamatne prihode kao osnovicu, bilo kroz određivanje stope na tu razliku ili razliku tih prihoda povrh višegodišnjeg prosjeka). Tako su porez na tzv. prekomjernu dobit već ranije uvele zemlje poput Španjolske i Mađarske, a potkraj 2022. i Češka je do 2025. uvela dodatni porez kojim je zahvatila banke s preko određene razine neto prihoda od kamata. Prije dva-tri mjeseca parlament Litve potaknut je sve većim profitima banaka izglasao namet “solidarnosti” od 60 posto na “višak” neto kamatnih prihoda banaka koji premašuju petogodišnji prosjek za najmanje 50 posto. Tako prikupljen novac najavili su namijeniti za rastuće potrebe financiranja obrane zemlje. Na putu većeg oporezivanja profita banaka trenutno je i Estonija koja se odlučila za jednostavno povećanje stope poreza na dobit sa 14 na 18 posto, s tim da je prvotno bila najavljivala i veće povećanje, na 22%.

Hrvatska je pak svojedobno pri uvođenju (jednokratnog) dodatnog poreza na dobit kojim je zahvatila i veće banke taj namet predvidjela samo na rezultate 2022. U konačnici je taj dodatni porez, prema kvalifikacijskim uvjetima, bilo je obvezno platiti šest banaka, a u proračun su uplatile 23 milijuna eura, dok je država na ime tog poreza uprihodila ukupno 230 milijuna eura. No, taj namet bio je motiviran energetskom krizom odnosno s njom povezanim mjerama ublažavanje udara tih troškova, ponajprije za građane. Potez talijanske vlade usmjeren na dodatno oporezivanje zarada banaka na kamatnim maržama tu temu potencira na drugi način.

Vlada razmatra moguće poteze

Ministar Marko Primorac s tim u vezi kaže kako “Ministarstrvo financija unazad nekoliko mjeseci kontinuirano, na razini zemalja članica europodručja potiče raspravu u odnosu na posljedice koje su uslijedile nakon odluka koje su donesene u području monetarne politike Eurosustava. U prvom redu to se odnosi na povećanje stopa po kojima se ukamaćuje višak likvidnosti koji poslovne banke drže kod središnjih banaka, što će rezultirati značajnim povećanjem dobiti bankarskog sektora 2023.

U Vladi, kaže, analiziraju situaciju i razmatrraju niz mjera, uključujući i one iz područja porezne politike.