Peking je pod sve većim pritiskom da uvede dodatne mjere kojima bi potaknuo gospodarstvo koje sve primjetnije usporava. Prilog toj tezi dali su jučerašnji podaci o trgovinskoj razmjeni drugog po veličini svjetskog gospodarstva koji su pokazali najveći pad izvoza od početka pandemije koronavirusa. Kineski uvoz i izvoz pali su u ovogodišnjem srpnju mnogo više nego što su ekonomisti očekivali.

Izazovni izgledi

Podaci tamošnje carinske uprave pokazali su da je uvoz Kine na godišnjoj razini u srpnju pao 12,4 posto, što je znatno više od prognoziranih pet posto pada u anketi koju je proveo Reuters. Istodobno, izvoz se smanjio 14,5 posto, također više od prognoziranih 12,5 posto. Kinesko gospodarstvo je u drugom tromjesečju raslo sporim tempom zbog slabije domaće i inozemne potražnje, što je nagnalo kineske čelnike da obećaju nove poticaje kako bi potaknuli domaću potražnju, a analitičare da smanje svoje procjene rasta u ovoj godini.

Slabiji uvoz i izvoz najnovije su naznake da bi rast u trećem tromjesečju mogao dodatno usporiti, uz slabljenje graditeljstva, proizvodnje i usluga, izravnih stranih ulaganja i dobiti kompanija. “Većina podataka o izvoznim narudžbama ukazuje na mnogo veći pad inozemne potražnje nego što se do sada prikazalo u carinskim podacima. Kratkoročni izgledi potrošnje u razvijenim su gospodarstvima i dalje izazovni, jer mnogima još uvijek prijeti recesija krajem godine, iako blaga”, rekao je Julian Evans-Pritchard iz Capital Economicsa.

Vrijednost juana je jučer pala na najnižu razinu u posljednja tri tjedna prema dolaru. Slabost u trgovinskoj razmjeni sa svijetom jedan je od glavnih izvora pritisaka za kreatore ekonomske politike Kine, uz paralizirani nekretninski sektor i padajuću osobnu potrošnju. Tim više jer je upravo izvoz bio glavna poluga koja je kinesko gospodarstvo “držala iznad vode” u tri godine pandemijskih zatvaranja. Međutim, visoka inflacija na razvijenim zapadnim tržištima te rastuće kamatne stope ostavile su traga i na kineskom izvozu, odnosno gospodarstvu u cjelini.

Međutim, ekonomistima na Zapadu je posebno privukao pažnju neočekivani podatak o snažnom padu uvoza koji ukazuje koiiko je slaba domaća potražnja. Kineski analitičari pak ističu kako se uvozni podaci pogrešno tumače. Kako je za Reuters pojasnio ekonomist Xu Tianchen, za tumačenje uvoznih podataka potrebno je uvažiti činjenicu da su cijene sirovina – koje dominiraju u kineskom uvozu – značajno niže nego prije godinu dana.

Manje u SAD i EU

“Primjerice, Kina uvozi više sirove nafte, ali po nižoj cijeni, pa je volumen uvoza u srpnju porastao, a njegova vrijednost je pala. Ista je logika i kod soje i žita”, ističe Xu. Što se tiče glavnih kineskih trgovinskih partnera, izvoz u SAD u srpnju je potonuo više od 23 posto na godišnjoj razini, dok su isporuke u Europsku uniju manje za petinu. Valja spomenuti i podatak o kineskom uvozu iz Južne Koreje, što je vodeći pokazatelj potražnje kineskih potrošača.

Na godišnjoj razini uvoz južnokorejske robe manji je za čak četvrtinu što je najoštriji pad u zadnja tri mjeseca. Podsjetimo, kineska vlada najavila je mjere kojima bi potaknula dio osobne potrošnje, no investitori sumnjaju da će to biti dovoljno. Inače, Peking je postavio vrlo oprezan cilj ekonomskog rasta u ovoj godini, od samo pet posto, što je najniže u nekoliko desetljeća. U drugom tromjesečju rast BDP-a iznosio je 6,3 posto na godišnjoj razini, ali je na kvartalnoj razini ojačao svega 0,8 posto.