Iz državnog proračuna lani je u Hrvatskoj izdvojen do sada najveći iznos za financiranje istraživanja i razvoja. No sjenu na takav pomak, gledano u nominalnom iznosu, baca činjenica da je proteklih godina bilježen gospodarski rast. Zbog toga su ranije manje brojke imale i veći značaj u ostvarenom BDP-u. Pokazuju to podaci Eurostata, prema kojima je hrvatska država iz proračuna u svrhu istraživanja i razvoja izdvojila 439,6 milijuna eura. To je u odnosu na iznos koji je za tu nakanu odvojila u 2021., povećanje nominalnog iznosa od 6,3 posto.

Lošiji rezultat

Taj je rast, u usporedbi s rastom nominalnih proračunskih izdvajanja svih članica EU, bio čak i značajniji, jer Eurostatovi pokazatelji govore da su vlade u svih 27 članica lani ukupno u istraživanje i razvoj usmjerile 117,4 milijardi eura, što je na godišnjoj razini porast od 5,4%. No, kada je riječ o udjelu izdvojenih sredstava u BDP-u, hrvatska proračunska izdvajanja u istraživanje i razvoj u prošloj godini čine tek 0,66%.

Godinu ranije taj je udjel bio 0,71%, a u proteklih deset godina udjel manji od lanjskoga ostvaren je 2013., kada je iznosio 0,60% BDP-a. No, Hrvatska se i tim kriterijem ne svrstava u najlošije, iako je ispod prosjeka EU koji je na razini od 0,74% BDP-a, jer čak 17 članica ima manja proračunska izdvajanja za istraživanja i razvoj u omjeru s njihovom gospodarskom snagom.

Nominalno uvjerljivo najveća sredstva iz državnog proračuna izdvaja Njemačka (čak više od 43 milijarde eura), a slijede Francuska (18 milijardi) i Italija (12,6 milijardi). Njemačka među članicama prednjači i gleda li se udjel ovih izdvajanja u BDP-u, s 1,11%. U nama susjednoj i po puno toga bliskoj Sloveniji, iz proračuna se za istraživanje i razvoj izdvojilo prošle godine 314 milijuna eura ili 0,53% BDP-a.

Gleda li se, pak, brojnost stanovnika u pojedinoj zemlji, izdvajanja za istraživanja i razvoj na razini EU iznosila su 262,7 eura po stanovniku, a na vrhu ljestvice je Luksemburg sa 661,6 izdvojenih eura te Danska (529 eura) i Njemačka (517,6 eura). Hrvatska je tu u drugoj polovici ljestvice i rezultatom od 113,8 eura. Devet zemalja ima lošiji rezultat od nas – Litva, Portugal, Malta, Slovačka, Poljska, Mađarska, Latvija, Bugarska i Rumunjska. U potonjoj su po stanovniku ova izdvajanja lani iznosila tek 17,6 eura, a u Bugarskoj 27,3 eura.

Kad je desetogodišnji trend u pitanju, gledano po broju stanovnika, prema Eurostatovim evidencijama sve su države bilježile povećanja izdvajanja iz proračuna za istraživanje i razvoj, pa tako i Hrvatska, u kojoj je po stanovniku prije ulaska u EU ovo izdvajanje bilo na razini od 74,5 eura po stanovniku. Europski prosjek po stanovniku te 2012. iznosio je 178,5 eura.

Najviše u obrazovni sustav

Iz Eurostatovih podataka o izdvajanjima iz državnih blagajni za istraživanje i razvoj zanimljiva je i struktura proračunskih ulaganja. Pokazuje se da najveći dio, 35,5%, odlazi u obrazovni, odnosno sveučilišni sustav, a 16,5% za unapređenje znanja, dok je u industrijsku proizvodnju i tehnologiju u zemljama EU usmjereno tek nešto više od 10%. Uočen je i porast usmjeravanja izdvajanja za aktivnosti istraživanja i razvoja u obrani (porast sa 2,6 na 4,2%), dok su uz osam posto izdvajanja za istraživanja u zdravstvu značajna sredstva usmjerena u istraživanja svemira, gotovo šest posto.

U pravilu veći dio izdvajanja za istraživanje i razvoj dolazi iz redova poduzetnika, ali i ove brojke signaliziraju prioritete i predanost pojedinih vlada i država. To treba promatrati u kontekstu činjenice da one zemlje koje izdašnije podupiru istraživanja i razvoj brže prosperiraju i bivaju konkurentnije i poželjnije, kako za ulaganja, tako i za život.