Ohrabrujuće je da se digitalne tehnologije u Hrvatskoj sve više primjenjuju, i u privatnom i u javnom sektoru. Digitalizacija sama za sebe nije bit, nego je to alat kojim se olakšava cjelokupna komunikacija državne uprave i građana, između administracije i poduzetnika, postavljaju novi standardi i omogućuje jednostavna dostupnost svih usluga državne uprave, a samim tim omogućuje gospodarstvu brži i bolji rast i razvoj”, naglasio je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva koji upravlja digitalnom transformacijom Hrvatske, te je stručna podrška Vladi RH pri razvoju digitalne infrastrukture i javnih digitalnih usluga..

“Hrvatska u narednih desetak godina treba postati zemlja digitalnog gospodarstva, digitalizirane javne uprave i personaliziranih javnih usluga. Digitalna transformacija u Hrvatskoj već se ostvaruje i ide u dobrom smjeru, a vjerujem da su svi ciljevi koje smo postavili dostižni”, poručio je Bernard Gršić, državni tajnik, osvrćući se na Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine koju je Vlada usvojila u prosincu prošle godine.

Tim dokumentom su određene smjernice za ostvarenje ciljane transformacije države prema zelenom i digitalnom načinu života kao preduvjetima za budući održivi gospodarski rast i društveni razvoj.

Strategijom se ujedno podupire provedba Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS) kojom se dugoročno usmjerava razvoj društva i gospodarstva u svim važnim pitanjima za Hrvatsku.

Četiri ključna stupa

“Kako bi u narednom desetljeću postigli zadane ciljeve, važno je u središte staviti čovjeka, a svi dionici u društvu morat će djelovati zajednički kako bi se ostvarila vizija Hrvatske koja je konkurentna, inovativna i sigurna zemlja, prepoznatljivog identiteta, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve”, naglasio je Gršić.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva bio je nositelj Strategije u čijoj je izradi sudjelovalo 140 predstavnika iz 41 institucije javnog sektora, gospodarstva, akademske zajednice, te udruga vezanih za stručna područja.

Strategija se temelji na četiri ključna stupa, a svaki od njih pokriva jedno ključno područje neophodno za razvoj digitalnog društva.

Prvi stup je razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo, a prema Gršićevim riječima, cilj je digitalizirati javne usluge za poduzetnike, jačati konkurentnost, te prilagoditi porezni i administrativni okvir za razvoj. Drugi stup je digitalizirana javna uprava gdje je plan, korištenjem naprednih softverskih rješenja, digitalizirati sve javne usluge za građane. Plan je da Hrvatska do 2032. postane zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave, pri čemu je važno da se u digitalne procese aktivno uključe sve razine vlasti i građani.

Treći stup Strategije odnosi se na razvijene, dostupne i korištene mreže vrlo velikih kapaciteta, a četvrti na razvoj digitalnih kompetencija za život i rad u digitalnom dobu.

Riječ je o aktivnostima koje će se poduzimati kako bi se povećao broj stručnjaka u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama kako bi mogli provoditi digitalnu transformaciju, ali i aktivnosti vezane za opismenjivanje naših građana kako bi oni mogli koristiti nove tehnologije.

Digitalizacijom društva u sklopu ove Strategije posebno se stavlja naglasak i na razinu digitalno-medijske pismenosti u hrvatskom društvu, koja bi građanima trebala omogućiti učinkovit pristup informacijama i medijima te njihovu uporabu, kao i sigurno i odgovorno stvaranje i dijeljenje medijskih sadržaja na različitim digitalnim platformama.

Medijska pismenost u digitalnom okruženju ne odnosi se samo na korištenje različitih elektroničkih uređaja i poznavanje s njima povezanih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, nego na prepoznavanje dezinformacija koje se pojavljuju u javnom prostoru i na sposobnost zaštite privatnosti i osobnih podataka.

Digitalna transformacija danas tehnologijom najbrže mijenja živote u odnosu na promjene koje su bile u povijesti i od nas traži znanje upravljanja tehnologijom, ponašanjem u virtualnom svijetu, edukacije i digitalne vještine, zapravo, potpuno nov način razmišljanja.

Postavljaju se novi standardi

U zadnjih nekoliko godina Hrvatska kontinuirano raste u području digitalizacije, a raste i broj građana s digitalnim vještinama.

“Ohrabrujući je podatak da sve više ljudi koristi sustav e-Građani na kojem je dostupno preko stotinu usluga, što im štedi vrijeme i novac. Primjerice, danas se vozačka dozvola i putovnica mogu zatražiti digitalnim putem i dostavljaju se na adresu. Također se online mogu podnositi različiti zahtjevi, preuzimati domovnice, rodni ili vjenčani listovi, može se upisati novorođenče…Tu su i usluge e-Dnevnik putem koje roditelji mogu pratiti ocjene ili usluga e-Porezna gdje se u svakom trenutku može provjeriti porezni status. Tu su i naši drugi projekti poput Uspostave središnjeg sustava interoperabilnosti kojima ćemo građanima omogućiti da ne šetaju od šaltera do šaltera, nego kad jednom dostave podatak državnoj upravi, on će nadalje biti dostupan svim institucijama. Građani su sve više osviješteni o prednosti korištenja digitalnih usluga, a stavljajući čovjeka u fokus postavljamo novi standard u komunikaciji građana i javne uprave”, kazao je Gršić, dodajući kako sve to govori da smo na dobrom putu.

“Vjerujem da ćemo zajedničkim snagama i djelovanjem ostvariti viziju Strategije digitalne Hrvatske 2032. koja glasi – Hrvatska unaprijeđena digitalnom transformacijom”, zaključio je državni tajnik Bernard Gršić.

Sadržaj omogućio Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva