Temeljna inflacija u eurozoni vjerojatno je dosegla svoj vrhunac u prvoj polovini ove godine, ukazujući na sporiji rast i ostalih cijena, objavila je u petak Europska središnja banka. Najnoviji podaci upućuju da bi u rujnu ECB mogao zaustaviti niz od devet uzastopnih povećanja referentnih kamatnih stopa jer posebno prati dinamiku i razvoj situacije s temeljnom inflacijom koja isključuje najnestalnije cijene, hrane i energije.

“Medijalne i prosječne vrijednosti temeljne inflacije ukazuju da je temeljna inflacija vjerojatno dosegnula vrhunac u prvoj polovici 2023.”, navodi ECB.

Koristan signal

Središnja banka eurozone navela je oko deset indeksa temeljne inflacije, u rasponu od mjera koje naprosto uklanjaju tradicionalno volatilne cijene hrane i energije, sve do sofisticiranijih koje koriste matematičke modele za fokusiranje na trajne komponente, navodi Reuters. Tim pokazateljima je utvrđeno da je većina dala koristan signal za kretanje ukupnih potrošačkih cijena u “srednjoročnom razdoblju”, koje se odnosi na tri do pet godina. Većina tih mjera pokazuje “znakove popuštanja”. Pritom su posljednji podaci za srpanj bili “uglavnom u skladu” s očekivanjima banke u Frankfurtu, napomenuli su.

Potrošačke cijene, isključujući energiju i neprerađenu hranu, porasle su u srpnju za 6,6 posto u eurozoni. Prvo je to usporavanje nakon što je krivulja više mjeseci bila uzlazna. U lipnju je temeljna inflacija iznosila 6,8 posto. Međutim, kada se iz računice isključe alkohol i duhan, inflacija je bila stabilna na razini 5,5 posto zbog ubrzanja rasta cijena usluga.

Međutim, Reuters napominje da je Europska središnja banka istaknula da se čini da je njezin indikator PCCI (stalne i zajedničke komponente inflacije) “počeo opadati i za usluge”. Da su predviđanja inflacije i dalje vrlo neprecizna ilustrira širina njihovog raspona koji se kretao između 2,9 posto i 6,9 posto u lipnju, no ona s najvećom prediktivnom moći je pri donjoj granici tog raspona.

Domaći pritisci rastu

ECB službeno cilja ukupnu inflaciju, a ona je u srpnju u eurozoni iznosila 5,3 posto i smanjila se u odnosu na prethodni mjesec. Dugoročni inflatorni cilj ECB-a iznosi dva posto, a prema ranijim izjavama neće se ostvariti prije 2025. godine.

U Hrvatskoj je inflacija potrošačkih cijena mjerena harmoniziranim indeksom (HICP) usporila na 8,1 posto u srpnju (s 8,3 posto u lipnju), prve su procjene statistike za prethodni mjesec. Iako niži uvozni inflatorni pritisci utječu na smanjenje proizvođačkih cijena, ono je u Hrvatskoj relativno blago što se “vjerojatno može povezati” s domaćim inflatornim pritiscima koji proizlaze iz rasta nominalnih plaća i visoke razine profitnih marži, istaknula je Hrvatska narodna banka u komentaru o srpanjskoj inflaciji. Temeljna inflacija u Hrvatskoj i dalje nastavlja ubrzavati za razliku od prosjeka zemalja eurozone. Porasla je s lipanjskih 9,5 posto na 9,6 posto u srpnju.