U parlamentu Srbije je predstavljena Strategija za unapređenje položaja starijih za period od 2024. do 2030. godine, piše B92.

Cilj Prijedloga strategije za unapređenje položaja starijih osoba u Srbiji za period od 2024. do 2030. godine je poboljšanje kvaliteta njihovog života, poručila je ministrica za brigu o porodici i demografiju profesor dr. Darija Kisić na javnoj raspravi o ovom dokumentu u Domu Narodne skupštine.

Strategija predviđa razne novine, između ostalog, “pokretni bankarski šalter” za ruralna područja.

Kako je Kisićeva podsjetila, udio starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu zemlje je 22,1 posto, što znači da je u ovoj kategoriji više nego svaki peti stanovnik. Najstarije stanovništvo živi u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji, gdje je prosječna starost muškaraca 43,09, a žena 45,49 godina, dok je na razini cijele zemlje – 43,8.

S fenomenom starenja i smanjenjem radno sposobne populacije, kako je primijetila ministrica, suočene su sve zemlje, pa i najrazvijenije. U budućnosti će za svaku od njih biti izazov osiguravanje održivog mirovinskog sustava. Kako se navodi u Prijedlogu Strategije, u svibnju ove godine, ukupno 1.646.188 građana primalo je mirovine, od čega starosne 1.081.594, invalidske 236.404 i obiteljske 328.190, prenose Novosti.

proglašena krivom

Slavonka kažnjena sa 666 eura jer je digla cijene bureka za 21 cent

Između ostalog, kao posebni ciljevi istaknuti su: unapređenje javnih usluga za ljude u trećoj dobi, posebno u ruralnim područjima, pristup programima cjeloživotnog učenja, sportsko-rekreativnim i kulturnim sadržajima, unapređenje volonterskih aktivnosti u lokalnim zajednicama, unapređivanje zdravstvene i socijalne zaštite i prevencije od nasilja, povećanje svijesti populacije o potrebama i mogućnostima starijih od 65.

Svaka lokalna samouprava morat će uspostaviti evidenciju o starijima bez obiteljskog staranja, na osnovu koje će se izraditi plan pomoći i podrške.

U Prijedlogu, osim “pokretnog bankarskog šaltera” za ruralna područja, kojim bi se poboljšala dostupnost poštanskih i bankarskih usluga, spominje se i unapređenje javnog prijevoza ka selima, adaptacija javnih objekata tako da budu pristupačni starijima s invaliditetom, pomoć i podrška obiteljima koje brinu o starijim članovima domaćinstva, vježbanje digitalne pismenosti, ovladavanje novim medijima komunikacije…