Inflacija u Srbiji u skladu je s predviđanjima centralne banke, izjavila je guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković, izvijestio je portal b92.net.

Ona je na Odbora Skupštine Srbije za financije podsjetila da je inflacija u prvom tromjesečju ove godine dostigla svoj maksimum od oko 16 posto i da je od tada u silaznoj putanji.

“U lipnju je inflacija bila 13,7%, a ono što mi vidimo za srpanj na temelju dostupnih podataka, jest to da mjesečne inflacije u cijelosti gledano poslije dužeg vremena najvjerojatnije nije ni bilo”, navela je Tabakovićeva.

Guvernerka očekuje da se međugodišnja inflacija najprije spusti na 12,5%, uz neka sitna odstupanja.

Ključni faktori zbog kojih se projicira smanjenje inflacije je restriktivna monetarna politika NBS i Europske centralne banke. “Imamo i smanjenje uvozne inflacije, one koja nam je u prethodne dvije godine napravila najveći problem i činila najveći dio naše inflacije. Tu prije svega mislim na normalizaciju svjetskih cijena energenata, hrane i sirovina. Primjetno je i smanjenje troškova u poljoprivredi i industrijskoj proizvodnji, što bi se povoljno trebalo odraziti na cijenu pšenice i kukuruza, kao i industrijskog bilja, a indirektno i na niže ulazne troškove u proizvodnji osnovnih životnih namirnica, pa i na niže cijene mesa, ulja, šećera, brašna…”, kazala je Tabakovićeva.

Primjetna je i normalizacija međunarodnog transporta, a i domaća fiskalna politika također djeluje restriktivno što potvrđuje činjenica da od početka godine Srbija bilježi suficit u budžetu.

“Očekujemo da se do kraja godine inflacija spusti na oko osam posto i da se polovinom 2024., a možda i ranije, vrati u granice dopuštenog odstupanja od cilja, a to je poznatih tri plus – minus 1,5 posto”, kaže guvernerka i upozorava da rizici ipak postoje, ali da su ovog puta manje izraženi.

U cilju bržeg obaranja inflacije i njenog povratka u granice cilja, prema riječima Tabakovićeve, Izvršni odbor NBS-a dva put je povećao referentnu kamatnu stopu za po 25 baznih poena na 6,5 posto.

“Rezultati našeg rada pokazuju da smo odgovorno vodili monetarnu politiku i nadzirali rad financijskih institucija u zemlji. Da smo odgovorno upravljali deviznim rezervama zemlje, kao i da smo pouzdan partner Vladi Srbije u provođenju ekonomske politike”, kazala je guvernerka.

Naglasila je da se ekonomska politika u posljednje tri godine provodi u vrlo kompleksnim i izazovnim okolnostima. Tabakovićeva je dodala i da je uvjerena da je dobro što je NBS-a dosljedan u svojim stavovima utemeljenima na analizama i procjenama i što nije dopustio da se ishitrenim odlukama unosi neizvjesnost kod privrede i stanovništva.

“Očuvali smo poslovno investicijsko povjerenje, a rezultati su vidljivi u stranim direktnim investicijama i u rastu izvoza koji je i dalje visok”, kazala je guvernerka.

Guvernerka je navela i podatak da zaključno s drugom dekadom srpnja, priliv stranih direktnih investicija u Srbiju iznosi 2,347 milijardi eura, što je povećanje od oko 500 milijuna eura u odnosu na isti period 2022.

“NBS je na međunarodnom bankarskom deviznom tržištu od početka godine neto kupio više od 2,4 milijarde eura i povećao devizne rezerve na rekordnih 23 milijardi eura. Od toga neto devizne rezerve Srbije iznose 19 milijardi eura, što je tri put više u odnosu na 2012. kada su bile svega 6,6 milijardi eura”, kazala je guvernerka NBS-a.