Do kraja mjeseca, potvrdili su nam u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, potpisat će se novi sporazum o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), čime će se okončati obvezno utvrđivanje reprezentativnosti sindikata i poslodavaca koje se provodi svakih pet godina. U novom sastavu tripartitnog tijela, pak, neće biti promjena među Vladinim socijalnim partnerima, jer nakon provedenog postupka utvrđeno je da samo isti predstavnici ispunjavaju zakonske uvjete.

Tri sindikalna predstavnika

Na javni poziv, koji je Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti objavilo u veljači, odazvala se samo jedna udruga poslodavaca više razine, odnosno HUP, te četiri sindikalna udruženja, od kojih je jedna prijava odbijena zbog neispunjavanja zakonskih uvjeta. Radilo se o Udruzi sindikata profesionalnih vatrogasaca RH, dok su nakon provedenog postupka u Povjerenstvu utvrdili da uvjete za predstavljanje radnika ispunjavaju tri najveće središnjice koje su i do sada bile članice GSV-a – SSSH, NHS i MHS. Među sindikatima došlo je do promjene u omjeru broja članova, pa je dosad najveću središnjicu NHS (sada ima 80.000 članova) pretekao SSSH (98.000), a MHS broji gotovo 56.000 članova.

Poslodavačka scena, za razliku od sindikalne, dugo je svedena na samo jednu ozbiljnu udrugu koja može zadovoljiti kriterije za ulazak u GSV, no s izbijanjem pandemije koronavirusa i podjelama u samom HUP-u, iz kojeg je istupio dio uglednih članova, počele su se događati promjene. Osnovan je Glas poduzetnika (GP), a potom i Udruga prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji (UPIDuT). Prva je okupila mikro i male poduzetnike, a druga je nastala udruživanjem 15-ak uglavnom velikih kompanija. Obje su po osnivanju naznačile ambicije da sudjeluju u GSV-u, kao najvažnijem tijelu na kojemu se usuglašavaju stavovi i interesi o važnim politikama i zakonskim rješenjima za rad i gospodarstvo, no do prijave za predstojeće petogodišnje razdoblje nisu stigle ispuniti sve potrebne ustrojbene i organizacijske kriterije.

“GP se nije kandidirao, jer ne ispunjava temeljni uvjet, budući da smo još uvijek registrirani kao udruženje građana, a ne poslodavaca. Neke od uvjeta bilo je moguće zadovoljiti, primjerice imamo tri zaposlena i ne bi bio problem otvoriti još dva radna mjesta, da nisu obvezni drugi kriteriji”, kaže predsjednik GP-a Hrvoje Bujas. U obje su nove udruge dali do znanja da ne žele primarno konkurirati HUP-u, nego ukazati i na stavove svojih članica i jače ih prezentirati.

“Nitko u GSV-u ne zastupa mikro i male poduzetnike, koji čine najveći dio gospodarstva, a mi imamo oko 20.000 članova i po brojnosti članova smo četiri puta veći od HUP-a”, kaže Bujas. Iako GP podupire niz udruga iz različitih gospodarskih sektora i ima 17 regionalnih ureda, zakon postavlja okvir kojim u GSV može ući udruga koja okuplja najmanje 3000 poslodavaca ili oni zajedno imaju najmanje 100.000 zaposlenih, objedinjuje najmanje pet udruga poslodavaca iz različitih djelatnosti, te imaju područne urede u najmanje četiri županije. No, prvenstveno se traži da pola godine prije podnošenje zahtjeva za utvrđivanje reprezentativnosti udruga treba biti upisana u registar udruga poslodavaca više razine.

To je priličan posao, za koji će, ostanu li ustrajne, nove poslodavačke organizacije imati pet godina za pripremu. Ili će, kako sada čini GP, nastaviti lobirati da se izmijene kriteriji za sudjelovanje. Dok se to ne postigne, “boje” poslodavaca u GSV-u branit će HUP.

HUP-ov plan

Uoči potpisivanja sporazuma iz HUP-a poručuju da su definirali ne samo ključne reforme koje će biti fokus aktivnosti i prioritet u socijalnom dijalogu za pet, nego za idućih 10 godina. Ključnima izdvajaju daljnje rasterećenje rada i izjednačavanje oporezivanja svih oblika dohotka, neovisno o izvoru prihoda, dakle, bilo po osnovu plaće, turističkog najma ili drugog izvora. U uvjetima kada je nedostatak radne snage akutni ekonomski problem, HUP očekuje da će se on bez kvalitetnih politika samo pojačavati, a zauzimat će se za provođenje strukturirane imigracijske strategije, s naglaskom na povratak iseljenika.

Jedna od 10 reformi koju na kojoj će HUP inzistirati je promjena sustava strukovnog i visokog obrazovanja, s naglaskom na brže reakcije i usklađivanje s tržištima. Činjenica da je godišnje neupisano 13.000 mjesta na fakultetima i nema interesa za 53 studijska programa za HUP je razlog za njihovo ukidanje.

Nakon plaća u fokus se mora vratiti reforma pravosudnog sustava, ubrzanje procesa informatizacijom i racionalizacija mreže sudova, te donošenje obvezujućih rokova za rješavanje sudskih predmeta. Među prioritetima HUP-a bit će i povećanje efikasnosti preraspodjele EU-sredstava u korist privatnih investicija, veće korištenje investicijskog potencijala obveznih mirovinskih fondova kroz povećanje stope izdvajanja u II. stup i liberalizacija limita za ulaganja, kao i optimizacija broja zaposlenih u državnom i javnom sektoru, a koju bi pratilo povećanje njihovih plaća. Na listi aktivnosti je i racionalizacija sustava lokalne samouprave i ukidanja financijski neodrživih općina, a nastavit će se u GSV-u boriti i za reformu zdravstva i definiranje odnosa privatnog i javnog zdravstva, te redefiniranje instituta bolovanja kako bi se smanjili troškovi za poslodavce.