Pojam digitalna transformacija u javnom se prostoru počeo koristiti za bilo koji oblik digitalizacije nekog procesa ili usluge. Iako to nije pogrešno, ključno je da iza te transformacije postoji određena korist za onoga tko je provodi, smatra Ivan Jovičić, voditelj Odjela prodaje SME tvrtke Elektronički računi.

“Najjednostavniji pristup je zamijeniti postojeći poslovni proces njegovom digitalnom inačicom, primjerice umjesto papirnatog računa uvesti eRačun, no potpuna transformacija dogodit će se tek onda kada elektroničke dokumente digitalno obrađujemo, automatski knjižimo, plaćamo iz računovodstvenog programa i, u konačnici, pohranjujemo ih u elektronički arhiv”, ističe Jovičić.

Iako se proteklih desetak godina aktivno govori o prednostima zamjene papirnatih poslovnih dokumenata elektroničkima, posebice od 2018., odnosno 2019. godine kada je na snagu stupio Zakon o obaveznom elektroničkom računu u javnoj nabavi, prihvaćanje ideje o digitalnoj razmjeni računa putem informacijskog posrednika teklo je nešto sporije, posebice među mikro i malim tvrtkama.

“Velike kompanije digitalizirale su razmjenu dokumenata još prije desetak godina, no male je na to najviše potaknuo Zakon koji je propisao da, ako žele poslovati s javnim i sektorskim naručiteljima, moraju primati i slati eRačune. Dobar dio je na to nevoljko pristao, ali se ispostavilo da je to bio poticaj da i sami započnu digitalnu tranziciju”, prisjetio se Jovičić.

Jeftinije ne znači i bolje

Korisnici koji su prije četiri ili pet godina uveli elektronički račun, uglavnom su proveli i digitalizaciju procesa obrade i ovjere eRačuna i to je zapravo jedna od glavnih poluga digitalne transformacije: jedan transformacijski projekt stvorio je preduvjete za sljedeći.

“Nakon što je Zakon stupio na snagu, dio poslovnih subjekata je tražio najjeftiniju opciju slanja eRačuna pa smo imali slučajeve da su se pojedini korisnici “polakomili” za primamljivo niskim ponudama nekih posrednika koji su se na taj način htjeli probiti na tržištu. Vrlo brzo su otkrili da to znači i vrlo suženu mogućnost dostave vlastitih računa, a u konačnici zapravo povećava ukupni trošak poslovanja. Ubrzo su shvatili da žele više mogućnosti, kvalitetniju uslugu i komplementarne usluge koje na tržištu jedino pružaju Elektronički računi”, kaže Jovičić.

Sve veći broj korisnika

Posljednjih mjeseci najveći privatni informacijski posrednik bilježi sve veći broj korisnika koji su do sada koristili usluge drugih posrednika na tržištu, odnosno koji su, razmjenjujući eRačune, prepoznali da se digitalna transformacija ne može ograničiti na jednostavnu zamjenu papirnatih procesa elektroničkima.

“Digitalizirani proces nudi mnogobrojne značajke koje nisu moguće u papirnatom svijetu. Primjerice, servis mojeRačun povezan je s business inteligence uslugom mojBI tako da korisnici u trenutku slanja računa mogu dobiti informaciju ako je netko od partnera završio u blokadi. Osim toga, budući da servis “zna” tko su korisnikovi kupci i dobavljači, nudi mu i prikaz njihovih financijskih i bonitetnih pokazatelja i tako smanjuje rizike i unaprjeđuje njihovo poslovanje pa mogu “nestabilnog” poslovnog partnera na vrijeme zamijeniti stabilnijim i osigurati kontinuitet poslovanja”, ističe Jovičić.

Integracija u poslovne softvere

Uslugu mojBI otvorili su i svojim ERP partnerima koji te podatke mogu integrirati u vlastite proizvode, ali i kroz razmjenu podataka sudjelovati u detaljnijem iskazu poslovnog “boniteta”, stvarajući tako end-to-end uslugu s dodanom vrijednošću. “Od 2014. godine razvijamo mojeRačun mrežu, infrastrukturu koja danas obuhvaća oko 455 računovodstvenih programa i poslovnih rješenja (ERP) u koje smo još prije deset godina integrirali opciju slanja i primanja eRačuna i drugih digitalnih dokumenata, a danas u njih ugrađujemo fintech inovaciju ePlati koja poslovanje SME-a diže na sasvim novu razinu”, pojašnjava voditelj Odjela prodaje SME tvrtke Elektronički računi.

Digitalna transformacija mikro, malih i srednjih kompanija jedan je od strateških ciljeva Europske unije i Vlade Republike Hrvatske. Do cilja se pokušava doći i kroz bespovratna sredstva za digitalizaciju MSP-a te jačanje njihovih digitalnih kompetencija.

“Više nema opravdanja za papir u poslovanju jer smo obavezni provesti zelenu tranziciju gospodarstva. Ona je bez digitalne transformacije neprovediva pa je Ministarstvo gospodarstva alociralo gotovo 10 milijuna eura za uvođenje digitalnih rješenja kao što su mojeRačun, mojDMS i ePlati. Ostala su još dva roka za apliciranje, jedan u studenom 2023., a drugi u ožujku 2024. godine kada mikro, male i srednje tvrtke mogu u potpunosti digitalizirati poslovanje uz gotovo 20.000 eura bespovratne potpore”, pojasnio je Jovičić.

Digitalna izvrsnost

Digitalna transformacija danas više nije pitanja izbora – ona je neizbježna, neophodna i nezaobilazna, podsjetio je Jovičić, istaknuvši kako od reformi više ne možemo bježati jer je riječ o zajedničkoj strategiji svih zemalja članica EU.

“Udio malih poduzeća u hrvatskom gospodarstvu je negdje oko 98 posto, što znači da je od strateške važnosti jačati njihove kapacitete, učiniti ih održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove zelene i digitalne tranzicije koja se mora provesti na razini cijele EU do 2030. godine. Osim kroz razvoj svima dostupnih i usluga koje su jednostavne za korištenje, zelenu i digitalnu tranziciju nastavit ćemo provoditi i kroz projekt Zeleni certifikat kojim odajemo priznanje tvrtkama koje su primjer digitalne izvrsnosti i društveno odgovornog poslovanja”, zaključio je Jovičić.

* Sadržaj omogućio mojeRačun