Država se pokrenula oko rješavanja i aktivacije kumrovečkih, kako ih se voli nazivati, mrtvih kapitala.

Prije mjesec i pol nadležna ministarstva državne imovine i kulture, te Muzej Hrvatskog zagorja općini Kumrovec na upravljanje predali su rezidencijalni dio, Titovu vilu, a na posljednjoj sjednici Upravno vijeće CERP-a donijelo je odluku kojom se počinje tražiti rješenje za Spomen dom, znanstveno-studijski centar.

Ta odluka, pak, podrazumijeva gašenje po skraćenom postupku tvrtke Kumrovec d.o.o. koja desetljećima upravlja kompleksom Spomen doma.

Pitanje Političke škole
Tvrtka je u portfelj CERP-a prenijeta tek potkraj prošle godine, a do tada je bilo pod Ministarstvom znanosti i obrazovanja, iz čijeg je proračuna tvrtka ostvarivala i jedine prihode. Prema podacima Poslovna.hr, u prošloj su godini oni iznosili nešto manje od 133.000 eura, a najveći dio rashoda odnosio se na plaće zaposlenika, te je tvrtka ostvarila 99.000 eura gubitaka.

Zaposlenih je u prošloj godini u tvrtki bilo ukupno šest, a neto plaće su im iznosile u prosjeku 854 eura. Radilo se o zaposlenicima koji su obavljali administrativne i poslove održavanja objekata, uređivanja travnjaka i slično.

Uvjet za provođenje skraćenog postupka prestanka tvrtke, kako i propisuje zakon o trgovačkim društvima, bilo je ispunjenje svih obveza prema zaposlenicima, te ostalim vjerovnicima, a mora se potvrditi i da ne postoje nenaplaćena potraživanja, što je sve, sudeći prema odluci Upravnog vijeća CERP-a, zadovoljeno.

Imovinom tvrtke – kongresnim te ugostiteljskim i smještajnim prostorima koji odavno nisu u funkciji – nadalje će raspolagati Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje će odlučiti kako će ga staviti u funkciju. Osim ovog kompleksa, to ministarstvo na upravljanju ima još jedan nekretninski potencijal iz Kumrovca, nekadašnju Političku školu, koju je prije nekoliko godina ponudio na prodaju.

Riječ je dobro znanom slučaju u kojemu je interes iskazala kineska ulagačica Jiang Yu, no, na kraju se nije pokazala ozbiljnim kupcem. Ovi znani objekti inače su prilično zapušteni i zahtijevaju velika ulaganja da bi se stavili u funkciju.

Suradnja sa Slovencima
Za sada je najjasnija situacija oko Titove vile, objekta od preko 2000 četvornih metara izgrađenog kao hotel 1947. Načelnik općine Kumrovec Robert Šplajt namjerava ju pretvoriti u kulturno-turistički centar.

Šplajt je jako angažiran oko ovog projekta, za koji predviđa sredstva osigurati kroz europske fondove zajedničkim nastupom sa slovenskim partnerima, općinom Bistrica ob Sotli i gradom Rogaška Slatina. Za prijavu već su sve pripremili, a procjenjuje da će im biti potrebno oko dva milijuna eura.

U općini Kumrovec računaju da bi obnovljena rezidencija vrata mogla otvoriti za tri do četiri godine. Za preuzimanje upravljanja Spomen domom općina Kumrovec nije zainteresirana, ali je, naravno, zainteresirana da se pronađe ulagač koji će znati iskoristiti njegov potencijal.