Počinitelj kaznenog djela iz koristoljublja, s obzirom na nove regule čije donošenje Ministarstvo pravosuđa predviđa u hitnom postupku, bit će uskoro i svaki posrednik u davanju ili primanju mita, tako da posrednike i ostale počinitelje iz korupcijske sfere kriminaliteta u međunarodnom poslovanju  de facto s predstavnicima javnog sektora u velikom luku bit će moguće obuhvatiti – s jedne strane procesuirati zbog nove, bitno šire definicije tko je sve u stvari strani javni službenik, ali i strogo sankcionirati jer se kazne u bitnome pooštravaju.

Usto, u oštriji režim ulaze odgovorne pravne osobe, dakle kompanije, za koje se sad ustanovljava odgovornost prave osobe za kazneno djelo njezine odgovorne osobe kada je tim kaznenim djelom pravna osoba za sebe ili drugoga ostvarila ili trebala ostvariti korist. Po prvi put postaju odgovorne za počinjenje kaznenog djela ako je do toga došlo zbog propuštanja nadzora ili kontrole, dok se s tim u vezi (s obzirom na izvedenu subjektivnu odgovornost) odgovornom osobom u pravnoj osobi smatra baš svaka fizička osoba kojoj je na bilo kojoj razini povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe.

Navedeno je dio novog zakonodavnog okvira s kojim Hrvatska podiže letvicu prema članstvu u obitelji u kojoj je 38 najrazvijenijih država svijeta, jer se u sklopu reforme dva važna zakona koja su u e-savjetovanju – riječ je o izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (ZOPOKD) provodi usklađivanje s visokim konvencijskim standardima OECD-a na ovom području.

Usklađenje s Konvencijom OECD-a

Sve to je vezano u konačnici za pregovore o punopravnom članstvu Hrvatske u prestižnoj međunarodnoj organizaciji koja okuplja zemlje opredijeljene za demokraciju i tržišno gospodarstvo, s ciljem potpore održivom gospodarskom razvoju, podizanju životnog standarda, unapređenju nacionalnih sektorskih politika kao i rastu svjetske trgovine. Ključne su kao i inače OECD-ove preporuke u provođenju najzahtjevnijih reformi koje države žele provesti u cilju vlastitog dugoročnog razvoja, no ovaj put su one u sferi učinkovitog suzbijanja korupcije i utaje poreza, ali i poticanja investicija i ujednačenog pristupa globalnim lancima stvaranja vrijednosti, odnosno u konkretnom slučaju posrijedi je usklađivanje s Konvencijom OECD-a o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama.

Naime, Radna skupina za suzbijanje korupcije OECD-a razmatrala je u ožujku zahtjev Republike Hrvatske za pristupanje ovoj Radnoj skupini kao i za pristupanje Konvenciji. Tom je prilikom u Izvješću zaključeno da iako su pozitivni propisi RH za suzbijanje korupcije, prvensteno Kazneni zakon i ZOPOKD u bitnom usklađeni sa zahtjevima Konvencije, prije samog pristupanja RH Konvenciji potrebno je učiniti dodatne napore za njihovo daljnje usklađenje s relevantnim konvencijskim pravom.

Zato se u Hrvatskoj sad predviđa niz noviteta, među kojima i bitno strože kažnjavanje, i to primjerice kaznom zatvora od jedne do 8 godina za onoga tko zastupniku u Hrvatskom saboru, Europskom parlamentu, u zakonodavnom tijelu ili predstavničkom tijelu strane države ili međunarodne javne organizacije ili vijećniku u predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ponudi, obeća ili dade mito namijenjeno toj ili drugoj osobi kako bi u zakonodavnom ili predstavničkom tijelu glasovao na određen način, ali isto tako i onoga tko posreduje pri takvom podmićivanju.

Ključne sve tri klasfikacije

No, to je tek jedan vid unapređenja odredaba u predloženim izmjenama Kaznenog zakona, kojima se generalno predviđa da službena osoba u članku 293. primanje mita, kao i u članku 294. davanje mita, obuhvaća i stranog javnog službenika, ali u smislu navedene Konvencije. Stoga se značenje izraza stranog javnog službenika sad predlaže propisati kroz tri klasifikacije: institucionalnu, funkcionalnu i klasifikaciju međunarodnih javnih organizacija, znači sveobuhvatno.

Također, povećava se novčana kazna za kaznena djela počinjena iz koristoljublja s 500 dnevnih iznosa na 1000 dnevnih iznosa, kao i visina najmanjeg i najvećeg dnevnog iznosa, tako da se  najmanji iznos u visini od 2,65 eura povisi na 5 eura, a da se najviši dnevni iznos povisi  sa 1327,23 eura na 2500 eura.

Sukladno zahtjevima i visokim konvencijskim standardima predviđa se pooštravanje novčane kazne koja može biti izrečena počiniteljima kaznenog djela davanja mita, kada je ono dano iz koristoljublja. Naime, trenutno ona može biti izrečena u visini od 79,5 do 663.615 eura, no takva kazna ne udovoljava kriteriju učinkovitosti, proporcionalnosti i nema odvraćajuće svojstvo što se traži Konvencijom.

S tim u vezi se i prijedlogom izmjena ZOPOKD-a predlaže proširenje temelja subjektivne, izvedene odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. I to na način da se kao temelj odgovornosti propiše da će se pravna osoba kazniti za kazneno djelo odgovorne osobe ako je njime pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti korist za sebe ili drugoga.

Izričito se propisuje odgovornost pravne osobe za kazneno djelo odgovorne osobe kojoj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe i ako je do počinjenja kaznenog djela došlo zbog propuštanja nadzora ili kontrole od strane odgovorne osobe koja vodi poslove pravne osobe. Velika je to razlika naspram postojeće prakse, jer se propuštanje adekvatnog nadzora dosad uočava kao velika boljka u nizu afera s javnim novcem.

Do 10% godišnjeg prihoda

Kao značajna novina, predlaže se i pooštravanje zakonske kaznenopravne politike kažnjavanja pravnih osoba za sva kaznena djela propisana Kaznenim zakonom ili drugim zakonima, uz daljnje zadržavanje gradacije propisane kazne kroz 4 posebna zakonska okvira za određivanje novčane kazne pravnim osobama, ovisno o težini propisane kazne za pojedino kazneno djelo.

Primjerice, minimalno i maksimalno po novom znači sljedeći okvir: ako je za kazneno djelo propisana novčana kazna ili kazna zatvora s posebnom najvećom mjerom od jedne godine zatvora, pravna se osoba može kazniti novčanom kaznom od 5.000 do 10 milijuna eura, ali isto tako ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora s posebnom najvećom mjerom od 15 godina zatvora ili teža kazna, pravna se osoba može kazniti novčanom kaznom od 20.000 do 25 milijuna eura. Međutim, ako se predviđenim kaznama ne bi ostvarila svrha kažnjavanja, pravna osoba može se kazniti novčanom kaznom u iznosu do 10% ukupnog godišnjeg prihoda pravne osobe ostvarenog u poslovnoj godini koja prethodi godini donošenja presude.

Kad je riječ o važećem zakonu protupravna imovinska korist trenutačno ne obuhvaća slučajeve tzv. neimovinske koristi kakav je primjer kaznenog djela davanja mita radi izbjegavanja dolaska inspektorata u pravnu osobu ili dobivanja dozvola za rad. Isto manjkavo rješenje je i kod tzv. materijalne štete u slučaju kada je mito dano samo radi ulaska na neko od tržišta, no sad se stubokom zakonski okvir unaprjeđuje, što može biti odlučujuće za učinkovitiju borbu protiv korupcije u javnom sektoru i u međunarodnom poslovanju.