Žetva pšenice u Srbiji se privodi kraju, a prinosi će biti slabiji nego prošle godine, ali će krušnog žita biti više nego dovoljno za domaće potrebe, oko 3,6 milijuna tona.

Proizvođače najviše brine cijena koja se prošli tjedan na novosadskoj Produktnoj berzi kretala od 20 do 22,50 dinara po kilogramu bez PDV-a. Prošle se godine otkupljivala za 35 dinara, a troškovi sjetve su značajno narasli.

Predviđanja pozitivna
Stručnjaci savjetuju srpskim ratarima da pričekaju s prodajom i prognoziraju da će se cijena oporaviti za jedan do dva mjeseca.

Tome će doprinijeti i prošlotjedna odluka Vlade da Republička direkcija za robne rezerve otkupi do 200.000 tona novog uroda merkantilne pšenice, za 25 dinara po kilogramu plus PDV. Na svjetskim burzama cijenu je pogurao izlazak Rusije iz sporazuma o žitu.

To se desilo odmah nakon najave Moskve u ponedjeljak kako prekida sudjelovanje u aranžmanu za izvoz ukrajinskog žita uz posredstvo UN-a, poznatom kao Crnomorska inicijativa. Terminsko trgovanje za rujan na čikaškoj burzi jučer su zabilježili rast od 8 posto. Agroekonomist Žarko Galetin ocjenjuje da je otkup 200.000 tona za potrebe Robnih rezervi prilično respektabilna količina.

Cijena od 25 dinara je, kako dodaje, sasvim korektna i može podići komercijalno tržište u Srbiji. A veća trgovinska frekvencija će doprinijeti i rastu cijena na burzi. Prema riječima Galetina, to će se desiti za jedan do dva mjeseca.

“Pšenicu ne treba prodavati odmah, u ovom trenutku, pogotovo proizvođači koji imaju kvalitetnu. Tržište će odreagirati i cijena će biti bolja”, kaže Galetin za Novosti. On navodi da je odbijanje Moskve da produži sporazum o žitu, njen odgovor na okolnost da UN nisu rusku poljoprivrednu banku uključili u swift sistem, čime je onemogućen izvoz njihove proizvodnje u područje u kojem se upotrebljava ova međunarodna bankarska mreža.

Na tu odluku Rusije, kako dodaje, svjetsko tržište je reagiralo tako što je cijena pšenice skočila, jer su povećani troškovi osiguranja, robe i kompletne logistike. Prema njegovim riječima, odluka Moskve je bila očekivana i dužnosnici su je najavljivali duže od mjesec dana.

“Oko 80 posto izvoza žitarica i uljarica iz Ukrajine išlo je preko tri crnomorske luke. Tražili su alternativne putove i dunavskim tokom su došli do luke Constanca, opet crnomorske, ali zaobilaznim putem. Constanca je prepuna ukrajinske i druge robe. Tu se pojavljuju najveći trgovci žitaricama, navodi Galetin.

Ovo je, kako objašnjava, utjecalo na Srbiju, jer su preko te luke na druga tržišta plasirane količine pšenice koje nisu zanemarive.

Previsoke zalihe
Velike zalihe su, također doprinijele obaranju cijene pšenice. On navodi da je od prošle godine, najveći kupac srpske pšenice Italija, da se dio izvozi u zemlje CEFTA sporazuma, a dio je plasiran preko Constance na druga tržišta, ali to je sada onemogućeno. Talijanskog kupca, kako dodaje, treba čuvati kao malo vode na dlanu, jer taj izvoz čuva likvidnost tržišta.

“ Postoji mogućnost da ćemo na globalnoj razini opet ući u krizu hrane, pogotovo siromašnije zemlje. Nigerija je prije nekoliko dana proglasila izvanredno stanje zbog velikog porasta cijena i nestašice hrane. Tržište hrane je postalo čista politika, smatra Galetin.