Promjena kulture u Svjetskoj banci zahtijeva potpunu transparentnost rada

Autor: Bertrand Badré , 23. srpanj 2023. u 22:00
Foto: Shutterstock

Novoimenovani predsjednik Ajay Banga mora dokazati da ta dosad letargična institucija može postati moćna sila koja promiče pravednu i održivu budućnost i biti sredstvo transformativne promjene.

Ajay Banga, novoimenovani predsjednik Svjetske banke, preuzima kormilo u ključnom trenutku. Razorni učinci pandemije bolesti COVID-19 otežali su napredak u zemljama u razvoju i gurnuli 124 milijuna ljudi u ekstremno siromaštvo.

A ruska invazija na Ukrajinu, koja je pogoršala inflaciju i američko-kineske napetosti, upućuje da će izazvati još veću volatilnost. Slijedom toga, Banka predviđa da se gospodarska aktivnost u gospodarstvima s tržištima u nastajanju neće vratiti na razine zabilježene prije pandemije do 2024.

Informirano preuzimanje rizika
Zemlje s niskim i srednjim dohotkom trebaju Svjetsku banku da predvodi globalne napore za smanjenje ekstremnog siromaštva i poboljšanje životnog standarda. Pomažući im u smanjenju tereta duga i borbi protiv klimatskih promjena, Banka bi također mogla pomoći u poboljšanju kvalitete zraka i vode, povećanju pristupa čistoj energiji i jačanju njihove sigurnosti opskrbe hranom.

Velike su sumnje da je Banka sposobna uhvati se u koštac s teškoćama zemalja u razvoju. Banga je rekao da Svjetska banka treba “novu knjigu strategija” za interakciju sa svijetom u razvoju. Iako je to točno, svaka ažurirana strategija mora priznati temeljnu istinu: malo je vjerojatno da će Banka imati dovoljno kapitala za financiranje ulaganja potrebnih za rješavanje značajnih izazova s kojima se suočavaju siromašne zemlje. S obzirom na to, mora mobilizirati svoje znanje i veze, kao i svoj kapital, kako bi potaknula ulaganja kojima se potiču rast i zapošljavanje, a istodobno olakšava zelena tranzicija.

To znači etablirati se kao odabrani partner. Suradnjom s donositeljima politika u zemljama u razvoju i razvijenim zemljama, drugim multilateralnim razvojnim bankama i privatnim sektorom, Svjetska banka mogla bi potaknuti ono što je Banga nazvao “informirano preuzimanje rizika”.

Stop neodrživim projektima

Kako bi se izbjegle buduće dužničke krize, multilateralne institucije moraju prestati financirati gospodarski neodržive projekte.

Ovaj bi pristup omogućio Banci korištenje svoje ograničene bilance kako bi potaknula privatne, javne, bilateralne i multilateralne zajmodavce da povećaju svoja godišnja ulaganja u održivi razvoj od “milijarde do bilijuna” dolara. Ali prije svega, Banga mora voditi instituciju prema potpunoj transparentnosti.

Poticanje transparentnosti započinje priznavanjem očitog. Dužničku krizu koja trenutačno zahvaća gospodarstva u nastajanju pogoršala je pandemija, ali te su zemlje bile na pogibeljnom putu i davno prije. Današnji problem duga posljedica je toga što zajmoprimci i zajmodavci, uključujući i samu Banku, provode projekte s niskim prinosima koji nisu mogli pokriti njihove troškove.

Partneri su već poduzeli prvi korak prema učinkovitijoj Svjetskoj banci na summitu za novi globalni financijski pakt u Parizu. Budući da otprilike 1,2 milijarde ljudi u siromašnim zemljama nema pristup električnoj energiji i još milijarde njih žive više od milje dalje od ceste za sva godišnja doba, ulaganja u infrastrukturu mogla bi potaknuti održiv rast, pomoći u smanjenju duga i ublažiti učinke klimatskih promjena.

S obzirom na to da se očekuje da će dvije milijarde ljudi iz gospodarstava u nastajanju i gospodarstava u razvoju migrirati iz ruralnih u urbane regije do 2030., ključno je izgraditi klimatski prihvatljivu infrastrukturu u tim zemljama.

Dvorazinski postupak procjene
Tehnički timovi Banke, u suradnji s drugim multilateralnim zajmodavcima, moraju procijeniti dodatni output koji bi svaki dolar uložen u takve projekte mogao generirati. Razmislite, primjerice, o projektu koji doprinosi 30 centi BDP-u za svaki dolar ulaganja, što rezultira stopom povrata od 30%. Da bi se takav projekt smatrao ekonomski održivim, trošak zaduživanja trebao bi ostati ispod 30%.

Kako bi se ublažili rizici za održivost duga, istodobno je potrebno pažljivo uspostaviti ravnotežu između gospodarskih i negospodarskih ulaganja. Banka zato treba usvojiti dvorazinski postupak procjene. Prva razina obuhvaćala bi projekte odobrene isključivo na temelju predviđenih povrata, a druga bi uključivala projekte čije očekivane koristi za okoliš nadmašuju trošak.

Projekti odobreni na temelju gospodarskih zasluga mogli bi se dalje podijeliti u dvije skupine: projekti s visokim povratom koji bi mogli privući financiranje iz privatnog sektora i projekti s nižim povratom koji iziskuju financiranje po povoljnijim uvjetima.

Kako je jedan od nas (Henry) nedavno napisao, Banka ima financijske i ljudske resurse za provedbu investicijskog pristupa temeljenog na podacima. No, da bi uspjela, mora izraditi procjene očekivanih povrata na potencijalne projekte, osigurati da se procjene neovisno pregledaju i provjere i te informacije učiniti slobodno dostupnima vladama, investitorima i široj javnosti.

Objavljivanje tih podataka omogućilo bi vladama da prepoznaju infrastrukturne projekte s najvećim potencijalom za poticanje rasta, pomoglo privatnim ulagačima u donošenju informiranih odluka o financiranju i omogućilo skupinama civilnog društva da pozovu čelnike na odgovornost.

Njegujući kulturu transparentnosti za troškove i koristi ulaganja Banke, Banga bi mogao povećati njezin kredibilitet. Povećano povjerenje potaknulo bi dioničare na razmatranje povećanja kapitala, a suradnja s privatnim sektorom i drugim razvojnim institucijama stvorila bi razmjere i zamah.

© Project Syndicate 2023.

* Koautor članka je Peter Blair Henry, viši suradnik instituta Hoover i Instituta za međunarodne studije Freeman Spogli, autor je knjige Preokret: lekcije iz Trećeg svijeta za rast Prvog svijeta (Basic
Books, 2013.)

Komentirajte prvi

New Report

Close