Hrvatski javni dug iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP) bio je i na kraju ožujka znatno ispod prosjeka eurozone i EU-a, pokazali su u petak podaci europskog statističkog ureda.

Na razini eurozone javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju ožujka 91,4 posto i bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na kraj prošle godine.

Na razini EU iznosio je 83,7 posto i također se zadržao na razini kraja 2022. godine. U odnosu na kraj prošlogodišnjeg ožujka smanjen je na oba područja za gotovo četiri postotna boda, pokazuju izračuni Eurostata.

U otprilike polovini članica EU javni dug iskazan udjelom u BDP-u probio je na kraju prošle godine propisani plafon od 60 posto, pokazuju podaci, kao i na kraju prošle godine.

Najviši je i na kraju ožujka bio u Grčkoj, gdje je bio oko 70 posto veći od BDP-a. Slijedi Italija gdje je bio veći oko 44 posto. U Portugalu, Španjolskoj i Francuskoj nadmašio je BDP za nekih 10 posto.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju ožujka iznosio 48,1 milijardu eura, što je odgovaralo 69,5 posto BDP-a. Na kraju prosinca iznosio je 46,08 milijardi eura, što je odgovaralo 68,8 posto BDP-a.

Na kraju prošlogodišnjeg ožujka iznosio je 45,48 milijardi eura, s udjelom u BDP-u od 75,9 posto. Hrvatska je po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju ovogodišnjeg ožujka bila izjednačena sa Slovenijom.

Najmanji je ponovo bio u Estoniji, gdje je iznosio 17,2 posto BDP-a. Hrvatska je sa smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u za 6,4 postotna boda u odnosu na prošlogodišnji ožujak izdvojena u skupinu zemalja s izrazitijim padom. Blizu je i Slovenija gdje se smanjio za 5,2 postotna boda.