U Hrvatskoj trenutno boravi približno milijun turista, a zbog vrhunca turističke sezone srpanj je, uz kolovoz, i potrošački najizdašniji mjesec. Ove godine dobra je turistička sezona medijski nešto više nego lani prošarana sličicama o tome kako se (i) strani turisti žale na visoke cijene.

No, prve signale o tome jesu li i koliko cijene već utjecale na potrošnju pokazat će za desetak dana podaci o fiskaliziranom prometu. U lanjskom je srpnju u svim djelatnostima izdano više od 257 milijuna računa vrijednih četiri milijarde eura, dok su u rekordnom kolovozu i broj i vrijednost računa bili nešto veći.

Pritom je primjerice samo u djelatnostima pružanja smještaja i ugostiteljstvu u ta dva mjeseca prijavljeno 2,1 milijarde eura (od čega više od 1,1 milijardi eura u kolovozu).

Tri ljetna mjeseca
U pogledu turističke sezone i potrošnje indikativna je i HNB-ova statistika bezgotovinskih platnih transakcija, u prvom redu dio koji se odnosi na potrošnju stranaca tj. transakcije prihvata kartica izdanih u drugim zemljama.

Ti podaci, međutim, stižu s nešto više vremenskog odmaka i za ovu godinu zasad su poznate brojke za prvi kvartal. Kad je riječ o platnim transakcijama karticama inozemnih izdavatelja u Hrvatskoj, prva četvrtina godine bila je u znaku dvoznamenkasta rasta.

Broj tih transakcija u odnosu na isto vrijeme prošle godine bio je čak 38 posto veći (premašio je 7,5 milijuna), a vrijednost kupnje roba i usluga preko prihvatnih uređaja (od bankomata do POS uređaja i kupnji e-novcem) u odnosu na prema tri mjeseca prošle godine porasla je 41 posto, na više od 3,3 milijarde eura.

Ipak, kad je riječ o ‘peglanjima’ stranih kartica u Hrvatskoj unutar godine, glavnina vrijednosti platnih transakcija njihova prihvata odvija se u tri ljetna mjeseca koja daju i glavni ton cjelogodišnjoj slici. U tom smislu prošlogodišnja baza bila je prilično jaka, pa je u konačnici realno očekivati da će stope rasta ove godine i nominalno biti manje, unatoč i dalje povišenoj inflaciji.

Hrvatska narodna banka ovih je dana objavila i detaljan prikaz stanja i trendova u području platnih transakcija i računa za 2022. U dijelu koji se odnosi na transakcije prihvata platnih transakcija izvršenih karticama inozemnih izdavatelja navodi se da ih je lani ukupno evidentirano 102,7 milijuna, a ukupna vrijednost premašila im je 43,7 milijardi kuna ili 5,8 milijardi eura.

U odnosu na godinu prije to je povećanje broja za 60 posto, a vrijednosti za 43,7 posto. Putem bankomata stranci su obavili transakcije podizanja gotovine vrijedne više od 11 milijardi, a putem interneta oko 2,2 milijarde kuna.

Četvrtina plaćanja karticom
Od ukupnih transakcija prihvata kartica izdanih izvan Hrvatske čak 61 posto vrijednosti otpada na šest najzastupljenijih (od ukupno 199) država, a to su bile Njemačka, Austrija, Italija, Velika Britanija, Slovenija i Nizozemska.

Od tih šest zemalja vrijednošću transakcija prednjačile su platne kartice izdane u Njemačkoj, s ukupno više od 9,8 milijardi kuna, a u tom iznosu zasigurno nije zanemariv ni dio koji se odnosi na naše “gastarbajtere”.

Inače, kad je riječ o omjerima plaćanja karticom i gotovinom, u Hrvatskoj je otprilike svaki četvrti fiskalizirani račun plaćen karticom, s tim da je u pogledu vrijednosti udio kartica blizu 50 posto. Osim što upravo tijekom glavne turističke sezone kartični udjel premašuje “cash”, iz godine u godinu stalan je i ubrzan rast udjela bezgotovinskih plaćanja.

To je naročito izraženo kod rasta usluge mobilnog bankarstva koju je, prema HNB-u, krajem 2022. imalo ugovoreno 53 posto potrošača.