Najviše novih kapaciteta instalirano je u saveznoj zemlji Schleswig-Holstein, na sjeveru, dok u ostatku Njemačke korištenje energije vjetra i dalje kaska, posebno na jugu, napominju iz udruženja.

Među glavnim preprekama i dalje izdvajaju dugotrajne postupke planiranja i ishođenja dozvola te nedostatak raspoloživog zemljišta.

Da bi se postigli vladini ciljevi proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 2030., tempo prijelaza treba ubrzati, poručuju iz udruge za energiju vjetra i VDMA Power Systems.

Prošle je godine vlada usvojila opsežne mjere kako bi ubrzala rast proizvodnje struje iz Sunčeve i energije vjetra.

Do kraja desetljeća Njemačka namjerava obnovljivim izvorima energije pokriti 80 posto bruto potrošnje električne energije. Vjetroturbine bi trebale dodati oko 115 gigavata novih kapaciteta, što nalaže godišnje povećanje za 10 gigavata.

Preliminarni podaci statističkog ureda Destatisa pokazali su pak u lipnju da se proizvodnja struje u Njemačkoj smanjila u prvom tromjesečju, a vjetar je ‘za dlaku’ istisnuo ugljen s pozicije glavnog izvora energije.

U prva tri ovogodišnja mjeseca proizvedeno je i u mrežu plasirano 132,8 milijardi kilovatsati struje, za 7,8 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Najviše struje proizvedeno je u vjetroelektranama, čiji je udio u proizvodnji porastao na 32,2 posto, s 30 posto na početku 2022., utvrdio je Destatis. Udio ugljena spustio se pak s 31,5 na 30 posto.

Većina struje proizvedena je ipak iz konvencionalnih izvora kao što su ugljen, plin i nuklearna energija, čiji je udio u proizvodnji iznosio 51,4 posto. U istom prošlogodišnjem razdoblju iznosio je 52,9 posto.