Vrhovni sud objavio je naredbu o najnužnijim poslovima koju je Dobronić donio u svrhu preciziranja ranije naredbe od 9. lipnja ove godine.

U Dobronićevoj naredbi nalaže se svim predsjednicima sudova da rad sudova organiziraju na način da prijemno-otpremna pisarnica mora zaprimiti i upisati svu pristiglu poštu i spise te ih dostaviti ostalim pisarnicama.

Naređena je obvezna otprema hitne pošiljke kao i one u kojima je donijeta odluka unatoč štrajku, a zaprimljena pošta i spisi obavezno se dostavljaju sucima koji će potom moći utvrditi u kojem je predmetu postupanje žurno i nužno.

Prema naredbi predsjednika Vrhovnog suda, voditelji pisarnica dužni su odrediti službenike na način da za vrijeme štrajka uvijek barem jedan službenik bude u pisarnici, prema načelu dežurstava.

Dobronić je u naredbi Kaznenim odjelima precizirao da se obavljanje nužnih poslova odnosi na spise u kojima je okrivljenik u istražnom zatvoru (istražno ročište, rasprava, sjednica vijeća, pisanje i otprema odluka, izdavanje dozvola i potvrda za posjete), sva dežurstva u istrazi, postupci u kojima su okrivljenici maloljetnici ili su žrtve djeca i maloljetnici, kao i postupke u kojima prijeti nastup zastare kaznenog progona te postupanje u spisima iz nadležnosti Zakona o izvršavanju kazne zatvora.

Građanskim odjelima sudova naređeno je obavljanje nužnih poslova koji se odnose na postupanje u spisima prema osobama iz Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i u predmetima iz Obiteljskog zakona vezano uz mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djece.

Uz to, Građanskim odjelima je naređeno obavljanje nužnih poslova u predmetima u kojima je podnijet prijedlog za izdavanje privremene mjere, a bez čijeg izdavanja bi došlo do ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti stranaka ili nenadoknadive štete većeg opsega.

Ovršnim odjelima naređeno je obavljanje nužnih poslova u onim ovršnim postupcima za koje sudac procijeni da su hitni i da bi mogla nastati nenadoknadiva šteta ili pravno nasilje, dok je u ostavinskim predmetima naređeno postupanje tamo gdje bi nasljednicima bez rješenja nastupila velika šteta, kao i dostava spisa javnim bilježnicima.

Zemljišnoknjižnim odjelima naređeno je zaprimanje i upisivanja svih podnesaka, upisivanje hipoteka i ostalih knjižnih prava kada su građani vezani rokom za upis, dok je u prekršajnim predmetima naređeno postupanje u predmetima u kojima je okrivljenik lišen slobode te u predmetima u kojima se odlučuje o mjerama opreza.

Cilj naredbe uskladiti zaštitu ljudskih prava i pravo zaposlenika na štrajk

Dobronić je za potrebe rješavanja upravnih sporova naredio postupanje u predmetima sudske kontrole zakonitosti ograničenja kretanja smještajem u prihvatni centar za strance te u predmetima ograničenja slobode kretanja, dok je u radnim sporovima naređeno postupanje u privremenim mjerama zbog otkaza ugovora o radu.

U trgovačkim sporovima naređeno je postupanje u postupcima sudskog registra i statusnim parnicama te u predmetima u kojima bi zbog nepostupanja mogla nastupiti nenadoknadiva šteta za trgovačko društvo ili ustanovu (blokada poslovanja društva), kao i u stečajnim i predstečajnim postupcima u kojima bi zbog nepostupanja mogla nastupiti nenadoknadiva šteta velikog opsega.

Prema Dobronićevoj naredbi, u prijedlozima za osiguranje postupat će se samo ako se radi o sprječavanju nastanka štete velikog opsega bez čijeg izdavanja bi poslovanje predlagatelja bilo dovedeno u pogibelj ili radi uspostave pravnog reda.

U priopćenju Vrhovnog suda ističe se kako je cilj naredbe da sudovi usklade zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda s jedne strane i pravo zaposlenika na štrajk s druge strane.

”Budući da je nemoguće sve situacije predvidjeti, bitno je da se kod donošenja odluke o postupanju (ili nepostupanju) u svakom predmetu provede navedeni postupak procjene (uravnoteženja), stoga ova naredba treba poslužiti ujednačavanju postupanja na svim sudovima”, stoji u priopćenju.

Dodaje se da ako postoji mogućnost da neki postupak obavi neko drugo tijelo, onda sudovi u uvjetima štrajka, u načelu, ne trebaju postupati.