Nacionalna klasifikacija djelatnosti – NKD – napokon je u reviziji. Prijedlog novog NKD-a Državni je zavod za statistiku (DZS) ovih dana stavio u javno savjetovanje koje će trajati do 13. kolovoza.

Revizija NKD-a, naime, važna je jer je posljednji put napravljena 2007., a u međuvremenu se u društvu i gospodarstvu štošta toga promijenilo te su nastale djelatnosti koje trenutni NKD ne prepoznaje.

Obrtnici i poduzetnici, ali i računovođe, stoga već neko vrijeme zazivaju promjene jer im je nacionalna klasifikacija djelatnosti važna, između ostalog, zbog prijava na razne natječaje i potpore.

Bez novih djelatnosti
Važna je ona i DZS-u jer upravo NKD omogućuje točnije prikupljanje i sistematizaciju statističkih podataka nužnih za praćenje promjena u gospodarstvu i društvu. No, revizija NKD-a kakvu je Državni zavod za statistiku pustio u javno savjetovanje poduzetnicima ne donosi ništa posebno novog.

Mirela Relković, predsjednica Udruženja računovođa Hrvatske gospodarske komore te vlasnica knjigovodstvenog servisa Kontoar, ističe da je od ove revizije očekivala više. “Imamo praktički iste razrede i podrazrede kao do sada što je i dobro jer bi bilo komplicirano da svaki poduzetnik zbog nove odluke o NKD-u mora mijenjati svoju šifru djelatnosti. Međutim, ne vidim da su dodane nove djelatnosti”, navodi.

Brzinski pogled na reviziju NKD-a, a koja bi na snagu trebala stupiti 2025., otkriva da je dodano jedno novo područje, kaže Relković, jedan je odjeljak manje, te je 15 skupina i 35 razreda više. Konkretno noviteti su u području djelatnosti J, a koje se odnosi na informacije i komunikacije.

Prema novom prijedlogu ono se mijenja u izdavačke djelatnosti, djelatnosti emitiranja te proizvodnje i distribucije sadržaja. Novosti su i u klasifikaciji pod oznakom K, a koja će po novom uključivati telekomunikacije, računalno programiranje, savjetovanje, računalnu infrastrukturu i ostale informacijske uslužne djelatnosti.

“NKD, odnosno šifrarnik, trebali smo proširiti novim djelatnostima koje dolaze”, kaže Relković. Ističe da za određene djelatnosti nije posve jasno u koju ih šifru djelatnosti svrstati. Takva je ona dropshippinga (oblik maloprodaje). “Dobivamo tumačenja i mišljenja no sve je češće slučaj da ne možemo točno definirati što je točno, a što nije”, ističe Relković.

Dolazi peta razina
Iz DZS-a ističu da se ovom revizijom prvi put, od kada je Hrvatska članica EU-a, uvodi nacionalna raščlamba, odnosno peta razina raščlambe koja će, za sada, sadržavati oko 50-ak podrazreda. Zašto bi ta peta razina bila važna, ne objašnjavaju. Predsjednica Udruženja računovođa pri HGK-a, pak kaže da je to odnosi na šifru djelatnosti koja se već koristi, a kojoj je ovom petom razinom samo dodana nula.

Iz DZS-a navode i da se u reviziju ide zato što se klasifikacija gospodarskih djelatnosti provodi na svjetskoj (ISIC), pa tako i na europskoj razini (NACE). Na razini EU-a u razdoblju od 2019. do 2021., prikupljeni su prijedlozi izmjena i dopuna s ciljem poboljšanja klasifikacijskoga sustava. “Namjera je bila pripremiti sustav koji će bolje odražavati aktualne ekonomske djelatnosti u EU”, ističu iz DZS-a.

Nakon dvije godine prikupljanja prijedloga i dopuna u lipnju 2022. definirana je struktura nove klasifikacijske verzije NACE Rev. 2.1., a Europska komisija je u listopadu 2022. usvojila novu strukturu donošenjem Delegirane uredbe (EU). Sada se tome prilagođavaju i nacionalne klasifikacije svake države članice.

No, dvije godine prikupljanja prijedloga izmjena i dopuna, čini se, barem u Hrvatskoj, donose minimalne promjene. A zbog nedostatka specifičnih djelatnosti poduzetnici ih često pri otvaranju poslovanja navode više, nekada i gotovo sve.