Najveći kupci električne energije iz Bosne i Hercegovine, koja se najviše izvozi u šest mjeseci ove godine, su zemlje regije, podaci su Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH.

Od početka rata u Ukrajini i krize koja je zahvatila cijelu Europu, vlada pomama za električnom energijom, što je proizvod koji je BiH najviše izvozila prethodnih godina.

Rast izvoza
Tako je u prvih šest mjeseci ove godine iz BiH izvezeno električne energije u vrijednosti od 671.284.530 KM. Najviše električne energije izvezeno je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 202.075.867 KM. Slijede Srbija koja je dobila 172.347.830 KM električne energije i Švicarska sa 114.227.537 KM.

“BiH je i ove godine izvezla električne energije u Crnu Goru za 82.353.039 KM i Sloveniju za 58.607.415 KM. Albanija je kupila struju za 33.473.147 KM, a Mađarska za 8.199.693 KM”, podaci su UIO BiH. U istom razdoblju prošle godine izvezeno je električne energije u vrijednosti većoj od 30 milijuna KM. Tako je najveći kupac u prvih šest mjeseci prošle godine bila Srbija, koja je kupila Bosnu i Hercegovinu.

Električne energije za 307.144.220 KM, te Hrvatske za 210.780.117 KM i Crne Gore u vrijednosti od 84.134.778 KM. Slaviša Raković, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne novine” da ovi podaci pokazuju da je proizvodni potencijal veći od potrošnje. “Potrošnja je pala zbog gubitka čitavih grana industrije. Cijene na tržištu su povoljnije od cijena za domaću potrošnju, pa je to način da se poprave poslovni rezultati”, ističe Raković.

Na pitanje može li se očekivati ​​dodatno povećanje izvoza električne energije i pronalaženje novih tržišta, Raković odgovara da je međunarodna trgovina električnom energijom složena i ovisna o brojnim čimbenicima. “Teško je reći kolika bi profitabilnost mogla biti u budućnosti. Prvo, ‘Elektroprivreda’ je još uvijek neučinkovita, a drugo, puno energije se proizvodi iz ugljena, koji je na nekim tržištima podložan oporezivanju, a na nekim će vjerojatno postati oporezivi u budućnosti. To će značajno smanjiti konkurentnost”, objašnjava Raković.

Ekonomist Igor Gavran smatra da je pozitivno što BiH jedina u regiji ima tako značajan višak električne energije za izvoz, s obzirom na povezanost našeg elektroenergetskog sustava s regijom i Europom, te plasman na sva dostupna tržišta. Praktički je osiguran.

“Struja je potrebna svima i kupci se lako nalaze, šteta je samo što se značajan dio te trgovine odvija preko stranih posrednika, koji umjesto samih proizvođača (prvenstveno) registriraju tvrtku s jednim ili bez zaposlenih u BiH. domaće elektroprivrede) izravno trguju i sami ostvaruju sav profit. Kada imamo povoljniju klimu i više oborina, onda postoji i drastično povećanje proizvodnje iz hidroelektrana, ali kada imamo suše, onda samo termoelektrane imaju viškove”.

Gašenje industrije
Dodao je da bez barem jedne nove velike termoelektrane, na ugljen ili plin, uskoro možemo očekivati ​​da ćemo se umjesto izvoza naći u potrebi za uvozom.

“Izgradnja vjetroelektrana i solarnih panela ne može zamijeniti termoelektrane ni po kapacitetu ni po stabilnosti proizvodnje, a pogotovo ne po cijeni proizvedene električne energije. Važno je spomenuti zašto je negativno što Bosna i Hercegovina ima najveći višak električne energije.

To je posljedica gašenja ogromnih industrijskih kapaciteta i velikih gospodarskih potrošača električne energije koje smo imali”, zaključio je Gavran.