Ukupna financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj iznosila je 80,9 milijardi eura krajem prvog tromjesečja, tri posto više na godišnjoj razini, objavila je Hrvatska narodna banka u petak. U odnosu na prethodno tromjesečje, ukupna financijska imovina kućanstava bila je veća 0,8 posto.

Pritom se uočavaju promjene u njezinoj strukturi: evidentno je smanjenje gotovine i depozita, kao najznačajnije stavke financijske imovine kućanstava, i povećanje ulaganja u dužničke vrijednosne papire, primjećuju HNB. Ulaganje u dužničke vrijednosnice u prvom tromjesečju kod kućanstava poraslo je 1,5 milijardi eura, a odnosi se na upis državnih obveznica krajem veljače 2023.

Financijske obveze kućanstava povećale su se na 22,4 milijarde eura, 1,4 posto više u odnosu na kraj prosinca. U godinu dana obveze kućanstava povećale su se za 1,2 milijarde eura ili 5,5 posto.

Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na 58,5 milijardi eura, 0,5 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, odnosno dva posto više u odnosu na kraj istog tromjesečja lani.

Neto vrijednost tog sektora, koja pokazuje trend ubrzanog rasta od drugog tromjesečja 2020., ponovno je u blagom uzlaznom trendu nakon smanjenja u prvom i četvrtom tromjesečju 2022., navode iz HNB-a.

Financijska imovina gospodarstva na kraju prvog kvartala 2023. iznosila je 401 milijardu eura, što je 6,2 milijarde eura više u tom tromjesečju i povećanje od 31,8 milijarde eura u godinu dana.

Financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 422 milijarde eura, što je 9,6 milijardi eura više u tromjesečju, odnosno 30,7 milijardi eura više nego prethodne godine.