Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. (SP ZPP) primjenjuje se u 2023. godini, a doprinijet će ubrzanju procesa strukturne transformacije hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora u modernu djelatnost koja proizvodi visokokvalitetnu hranu po konkurentnim cijenama, koja, uz održivo upravljanje prirodnim resursima, stvara nova radna mjesta te doprinosi poboljšanju kvalitete života i rada u ruralnim područjima.

Nositelj društvenog razvoja
SP ZPP-a predstavlja nacionalni dokument kojim se hrvatskoj poljoprivredi osigurava gotovo 3,8 milijarde eura potpore u razdoblju 2023.-2027., a koji je usklađen sa Strategijom poljoprivrede do 2030. godine, odnosno Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine.

Značajan naglasak u planiranim intervencijama je na investicije u digitalizaciju i općenito primjenu inovacija te tzv. zelenu tranziciju, a koja podrazumijeva investicije koje ne štete ili su korisne za prirodu i okoliš, kao i investicije u obnovljive izvore energije, koje, osim okolišnog, imaju i značajne gospodarske učinke.

Ulaganjima u obnovljive izvore energije doprinijet će se smanjenju ovisnosti o energentima, a do 2027. godine samo u ovu svrhu osigurano je 30 milijuna eura. Osim toga, ulaganja u obnovljive izvore energije u novom programskom razdoblju bit će moguća i kroz 223,6 milijuna eura vrijednu intervenciju koja se odnosi na ulaganja u primarnu proizvodnju.

No to neće biti prva ulaganja ove vrste u poljoprivredi – do sada je iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. za projekte ulaganja u obnovljive izvore energije kroz tip operacije 4.1.3 i 4.2.2 isplaćeno ukupno 25 milijuna eura.

Ukupna instalirana snaga kroz projekte odobrene u tipu operacije 4.1.3 i 4.2.2 iznosi 60.524 kW. Poljoprivreda je djelatnost veoma važna za društvo, očuvanje okoliša i ukupno gospodarstvo EU te se stoga u okviru ZPP-a sve više daje naglasak na kombinaciju društvenog, gospodarskog i ekološkog pristupa razvoju održivog sustava poljoprivrede u EU.

Održiva poljoprivreda prihvatljiva je i za proizvođače i za potrošače. Nositelj je ekonomskog i društvenog razvoja, uvažavajući prihvatni kapacitet okoliša za utjecaj ljudske djelatnosti poboljšava trajnost sustava korištenjem resursa na način koji neće degradirati te resurse u budućnosti.

Održiva poljoprivreda omogućuje stalnu proizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda uz korištenje odgovarajućih agrotehničkih mjera kojima se pruža doprinos očuvanju prirodnih resursa, zdravlju ljudi i životinja, prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena te očuvanju bioraznolikosti ruralnih područja. Održiva poljoprivredna proizvodnja osim okolišno – biološkog segmenta uključuje socijalnu i ekonomsku održivost.

Agrotehničkim mjerama održive poljoprivrede smanjuje se ili u potpunosti izbjegava onečišćenje tla, vode i zraka, pruža doprinos prilagodbi poljoprivredne proizvodnje na ekstremne klimatske uvjete uz smanjenje emisija stakleničkih plinova, kako bi se umanjio utjecaj poljoprivrede na klimatske promjene.

Agrotehničke mjere održive poljoprivrede pružaju doprinos očuvanju biološke raznolikosti i ruralnog krajobraza. Okolišno održiva poljoprivreda podrazumijeva održivost u sustavu tržišne ekonomije i postojećih uvjeta vrednovanja, a na koju se dalje veže socijalna održivost, koja podrazumijeva osiguranje radnih uvjeta u sektoru poljoprivredne proizvodnje i primjerenu kvalitetu i života ljudi koji žive i radi e u ruralnim područjima, unutar lokalnih zajednica kojima pripadaju.

Potrošači i društvo imaju raznolika očekivanja od poljoprivredno – prehrambenog sektora, ne samo u pogledu kvalitete hrane koja se stavlja na tržište, nego i o korištenim proizvodnim tehnikama i učinku na okoliš, a Strateški plan se, između ostalog, bavi i pitanjima dobrobiti životinja i promicanja zdrave prehrane.

Do 2028. godine planirano je postići udio površina pod ekološkom poljoprivredom od najmanje 12 posto, pri čemu cilj nije samo rast površina, nego i proizvodnja zdrave hrane priuštive svim građanima.

‘Pomlađivanje’ poljoprivrede
Hrvatska poljoprivreda izložena je posljedicama klimatskih promjena, stoga je u planu svake godine provedbe, počevši od 2024., ostvariti udio od 43,87 posto korištene poljoprivredne površine u okviru obveza poboljšanja prilagodbe klimatskim promjenama za koje se dodijeljuje potpora.

U odnosu na obvezne zelene prakse koje su poljoprivrednici provodili u razdoblju od 2015. do 2022. u okviru izravnih plaćanja iz I. stupa ZPP-a, nove prakse, intervencije eko sheme dobrovoljne su za poljoprivrednike, a imat će pozitivan učinak na prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena, očuvanje okoliša i bioraznolikost. Također, određenim intervencijama iz II. stupa ZPP-a promiče se ekološka poljoprivreda, kao i očuvanje bioraznolikosti te prilagodba i ublažavanje i klimatskih promjena.

Povrh navedenog, svaki mladi poljoprivrednik predstavlja izravni doprinos specifičnom cilju generacijske obnove hrvatske poljoprivrede i ima značajnu ulogu u sadašnjosti i budućnosti cijele zajednice kroz doprinos poljoprivredi, prehrambenoj sigurnosti, ali i doprinos održivoj poljoprivredi i zelenoj tranziciji.

Mladi poljoprivrednici, nositelji poljoprivrednih gospodarstava starosti do 41 godine, u ukupnom broju poljoprivrednika u Hrvatskoj čine 14,4 posto. Iako u ukupnom broju poljoprivrednika čine mali udio, Hrvatska se nalazi iznad prosjeka Europske unije, a u narednom razdoblju cilj je postići udio od 20 posto mladih poljoprivrednika.