Štrajk službenika i namještenika na sudovima, koji je uslijedio nakon tzv. ‘bijelog štrajka’ sudaca, praktički već šest tjedana paralizira pravosuđe u Hrvatskoj.

Od devastacije pokrenute davnih dana lošom kadrovskom politikom, preko boljke visoke percepcije korupcije pa sve do blokade danas, opet se mjeri šteta. Ali ne samo od pravosuđa, nego i šteta u njemu, jer kako ističe profesor emeritus Mihajlo Dika, sad se vodi bitka za neovisnost sudbene vlasti i za autonomiju pravosuđa.

Štrajk je zakonit, kaže Dika, a Ustavni sud bi “trebao napraviti ekspertizu i ocijeniti je li zakon o proračunu in concreto takav da osigurava normalno funkcioniranje pravosuđa ili ga dovodi u pitanje”. Ako bi proračun bio takav da bi doveo u pitanje funkcioniranje pravosuđa – neovisnost i samostalnost – takav zakon o proračunu bi bio, kaže, protuustavan.

“Čini mi se da sudsko osoblje ne bi trebalo biti izjednačeno s ostalima u državnoj upravi te da bi sudbena vlast kao treći stup vlasti trebala imati autonomiju u odnosu na svoje službenike. Sada je u velikoj mjeri, počevši od proračuna, sudbena vlast ovisna o zakonodavnoj i izvršnoj vlasti”, kaže Dika dodajući da se otvara pitanje preispitivanja odnosa između pojedinih vlasti.

I u Mađarskoj i u Poljskoj vodile su se bitke oko položaja sudbene vlasti, a to je dramatično došlo do izražaja u Izraelu. Situacija nije ista kao kod nas, ali se problem može zaoštriti. Sve se nade polažu u to kako što brže i najbezbolnije vratiti funkcionalnost u normalu jer su problemi izbili u prvi plan u cijelom društvu, od gospodarstva i institucija pa sve do tzv. ‘malog’ čovjeka, a rješenje postoji.

Pojedini odvjetnici iznose da ne rade ključni registri – zemljišne knjige i sudski registar. A ključ ekonomije je u registrima u kojima se danas ne može evidentirati nijedan podatak. Ne može se, kažu, založiti poslovne udjele za kredite, zabilježba spora u sudskom registru se ne može vidjeti, nije moguć upis promjene djelatnosti, a to znači da je trgovačko društvo ne može početi obavljati.

Svi upisi koji su konstitutivne naravi su blokirani, čak ni prodaja nekretnine se ne može realizirati, a propadaju kapare u tisućama eura. Pojedini strani investitori, zbog blokade očito konsternirani, planirane korporativne transakcije preispituju.

Kad je riječ o konkretnim primjerima u Američkoj gospodarskoj komori u Hrvatskoj (AmCham) iznose da je strani ulagač sa svojom bankom dogovorio kreditiranje M&A transakcije koja mora biti dovršena do kraja srpnja, a uvjet je otvaranje lokalnog d.o.o.-a koje će biti preuzimatelj. Osnivanje je pokrenuto 15. lipnja, a do danas nije upisano.

Kad je posrijedi samozapošljavanje kroz poticaje koje daje država njihovim osnivačima, mnogima su novci na čekanju/D. Jaramaz/PIXSELL

Inače se upisuje u roku par dana, pa sve to stranom ulagaču znači značajan dnevni gubitak novca, te postoji i rizik od odustanka prodavatelja. Također ističu i da se zbog štrajka trenutačno ne mogu provesti bitni gospodarski procesi koji zahtijevaju sudsku aktivnost.

“Najviše poteškoća s kojima se susreću naši članovi odnosi se na zaustavljanje aktivnosti sudskog registra. Ne provodi se osnivanje trgovačkih društava, konverzija kapitala, promjena podataka, odnosno sve aktivnosti koje se odnose na pokretanje i širenje gospodarske aktivnosti. Time se dovode u pitanje planirane investicije, realizacija projekata financiranih iz EU fondova i slično. Isto tako zaustavljene su aktivnosti vezane uz gruntovnicu što znači da se ne vrše upisi promjene vlasništva”, kažu u AmChamu.

Koliko je ovaj štrajk napravio štete u gospodarstvu, ali i u odvjetništvu, u Hrvatskoj odvjetničkoj komori smatraju da je vrlo teško procijeniti. No, štete su ogromne, tvrde, a osjećaju se u svim sferama i dijelovima društva.

“Građani ne mogu ostvariti svoja prava, npr. ne mogu realizirati kupnju stana uz kredit, stoje predmeti koji uključuju uređenje odnosa roditelja i djece, razvoda brakova, uzdržavanja djece. Također ne mogu se provesti upisi osnivanja novih trgovačkih društava, niti promjena upisa odgovornih osoba trgovačkih društava u sudskom registru, radni sporovi, itd.

U gospodarstvu se ne mogu realizirati ugovori velikih vrijednosti, ne mogu se osnivati nova trgovačka društva, a probleme imaju i strani ulagači koji teško mogu razumjeti zašto ne mogu ostvariti svoje investicije s provođenjem radnji i osiguranja ulaganja kako je ugovoreno”, iznose u HOK-u.

Kad je posrijedi samozapošljavanje kroz poticaje koje daje država njihovim osnivačima, mnogima su novci na čekanju, a projekti koji su pojas za spašavanje, naročito početnicima, u poduzetništvu nažalost su zapeli.

Problem je i ovdje izražen, a u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje navode da je u periodu od 1. svibnja do 30. lipnja ukupno odobreno 900 zahtjeva za dodjelu potpore za samozapošljavanje. U navedenom periodu je potpisano 222 ugovora, dok su ostali, kažu, u statusu čekanja dostave dokumentacije za pripremu ugovora ili su u statusu da su ugovori kreirani te se čeka da budu potpisani.

“Zbog situacije sa štrajkom državnih službenika i namještenika na sudovima korisnicima nastojimo izaći u susret odobravajući dodatne rokove za dostavu dokumentacije za potpis ugovora onima koji je odobrena potpora za registraciju trgovačkog društva”, kažu u HZZ-u.

Isti se mehanizam kroz dodatni rok već koristi svugdje gdje je to moguće, primjerice u APN-u za stambene kredite za mlade. Poseban problem je dugotrajnost štrajka i za odvjetnike, jer ih u velikoj mjeri pogađa, pa je zbog zaštite egzistencije svojih članova HOK uputio dopis ministru financija Marku Primorcu s prijedlogom da se odvjetnike oslobodi plaćanja doprinosa na plaće i doprinosa iz plaća najmanje u trajanju od dva mjeseca, uz mogućnost produljenja u slučaju da se štrajk nastavi.

Do sada, kažu, odgovor nije stigao, no kako bi barem malo olakšali položaj odvjetnika, Upravni odbor HOK-a donio je odluku o oslobođenju od obveze plaćanja članarine HOK-u za kolovoz i rujan 2023. Međutim, drugi veliki problem nastat će kada se štrajk završi, tj. kako upozoravaju “kada sudovi koji su ionako pretrpani nastave s radom, uz velike nagomilane zaostatke i veliki broj novih predmeta”.

Tiče se to i drugih, npr. i Fine koja je u dijelu procesa provedbe ovrhe na novčanim sredstvima u lipnju od sudova zaprimila 44% manje ovrha nego u proteklom mjesecu. Od početka štrajka od sudova su zaprimili 50 zahtjeva za prodaju nekretnine/pokretnine temeljem kojih je otvoren spis i pokrenut postupak prodaje elektroničkom javnom dražbom, a u istom razdoblju lani zaprimili su njih 146.

Fina je tijekom trajanja štrajka zakazala 182 prve elektroničke javne dražbe, dok ih je lani u istom razdoblju zakazala 274. Od početka lipnja do danas, zaprimili su ukupno 763 uplate jamčevina, a u istom razdoblju 2022. zaprimljene su 1264 uplate.

Prema evidenciji Fine, broj zaprimljenih sudskih pismena, temeljem kojih se Fini nalaže raspolagati novčanim sredstvima u postupku provođenja elektroničke javne dražbe, manji je za 50%, u odnosu na broj zaprimljenih pismena u istom razdoblju prošle godine.

Sve u svemu, svima bi bilo korisno već sada reorganizirati rad: štrajk će kao tsunami iza sebe ostaviti velike posljedice, i kroz brojne zaostatke i na druge načine, no akademik Jakša Barbić poručuje da je “to vrlo ozbiljna stvar koja može dovesti do odgovornosti države za pričinjenu štetu”, što znači moguće su tužbe za naknadu štete, ali ističe i da bi se problem mogao primjereno riješiti.

“Ako se dosljedno podijeli vlasti prema Ustavu RH, ova skupina zaposlenika uredi odvojeno od državnih službenika koji djeluju unutar izvršne vlasti, taj problem može biti riješen, a da se pritom ne naruši cjelokupni sistem koji se sada predviđa za državne službenike. Pritom treba reći da su oni već godinama potplaćeni, a bez njih sudbena vlast ne može djelovati”, izričit je Barbić.