Ukupno 890 prijava projekata vrijednih 5,9 milijuna eura stiglo je na prvi rok poziva Vaučeri za digitalizaciju. To je 80 posto više od indikativne alokacije prema kojoj bi na prvom, od tri roka, trebalo biti dodijeljeno 3,3 milijuna eura bespovratnih potpora za pet različitih aktivnosti, odnosno vaučera.

Istovremeno, iznos je prijavljenih projekata mnogo manji od ukupne alokacije, a koja iznosi 9,95 milijuna eura, i koja bi trebala povećati razinu digitalne zrelosti mikro, malih i srednjih poduzeća. To je važno jer smo po digitalnoj zrelosti MSP-ova lošiji od prosjeka EU-a.

Da je interes slabiji no što se očekivalo potvrđuje i Natalia Zielinska, direktorica Euro Grant Konzaltinga te predsjednica Udruge profesionalaca za fondove Europske unije pri HUP-u.

“Interes je manji zato što je veliki dio poduzetnika iz djelatnosti poput smještaja, trgovine, arhitekture ili marketinga, isključen. Također, sam proces prijave nije bio najjednostavniji. Kad se usporedi opseg posla u odnosu na iznos vaučera i intenzitet potpore do 60 posto prihvatljivih troškova većina je jednostavno odustala”, ističe Zielinska.

Napominje pritom i da je kod većine poziva za poduzetnike broj prijava dvostruko veći od dostupne alokacije. “A sada smo na razini ukupne alokacije dosegnuli tek 60 posto”, ističe.

Na pitanje očekuje li jednak interes na drugom i trećem pozivu Vaučera za digitalizaciju, a koji bi trebali biti objavljeni u studenom pa u ožujku sljedeće godine, Zielinska odgovara da smatra da su zainteresirani aplicirali sada.

Koje su vaučere, od pet dostupnih, poduzetnici najviše tražili? Prema podacima koje su poslali iz Ministarstva gospodarstva najtraženiji je bio vaučer za digitalni marketing. Za taj se vaučer, za koji iznos potpore iznosi 9900 eura, prijavilo 598 projekata kojima je traženo 3,04 milijuna eura. Iznos prijavljenih projekata u ovom slučaju daleko premašuje planiraju alokaciju od 1,9 milijuna eura.

Dobar je interes bio i za vaučere za složena digitalna rješenja za koje su stigle 152 prijave vrijedne 1,8 milijuna eura (sveukupno im je namijenjeno 1,9 milijuna). Za taj vaučer, naime, moguće je dobiti najviši iznos potpore od 19.900 eura.

Za strategiju digitalne transformacije stiglo je 66 prijava vrijednih 531 tisuću eura (planirano 1,1 milijun) dok je za dijagnostiku kibernetičke otpornosti ministarstvo primilo 60 prijava vrijednih 511 tisuća eura – daleko manje od namijenjenih 2,9 milijuna eura. Najmanji je interes bio za poboljšanje digitalnih vještina za što je prijavljeno tek 14 projekata koji su tražili 58 tisuća eura.

Iz Ministarstva navode i da je najviše prijava stiglo iz Zagreba – 44 posto, a najmanje iz Ličko senjske, Virovitičko-podravske i Dubrovačko-neretvanske županije. Podatke po sektorima još nemaju.

Strategija ih ne zanima
Dodjela tih vaučera, smatra Zielinska, ima nekoliko slabih točaka. Primjerice, navodi, rang lista bit će formirana tako da se prednost daje projektnom prijedlogu kojim je zatražen manji iznos bespovratne potpore.

“Prijavitelji su stoga smanjivali iznose kako bi si osigurali prolaz i shodno tome prijavljivali se za više “manjih” odnosno “manje složenih” rješenja, ističe Zielinska. Također, napominje da potpora od 19.900 eura za izradu složenih digitalnih rješenja nije bila dovoljno primamljiva.

“U razgovoru s klijentima sam čula da takva ulaganja zahtijevaju mnogo veći iznos”, navodi Zielinska. Upozorava i na nelogičnost da je za izradu strategije digitalne transformacije stiglo tek 66 prijava, a za primjenu konkretnih digitalnih alata njih 750.

“Mislim da bi bilo pametnije prvo tražiti izradu strategije i tek prema njoj aplicirati za financiranje konkretnih alata. No kod nas sve uvijek bude obrnuto”, napominje.

Rezultati natječaja, odgovaraju iz Ministarstva, znat će se nakon što se završi administrativna provjera te provjera prihvatljivosti prijavitelja, pružatelja usluga, projekta, aktivnosti i troškova. Kada bi to točno moglo biti ne navode.

Ističu i da nije planirano da se novac iskoristi u jednom roku. S obzirom na to da interes nije jednak njihovom planu, očigledno je da će za sljedeći rok iznose po aktivnostima morati prilagođavati potrebi tržišta.