Hrvatski građani odradili su 682,3 milijuna kartičnih platnih transakcija u prošloj godini, oko 13 posto više nego 2021. Putem kartica ‘popeglano’ je 230,7 milijardi kuna vrijednih transakcija kupnje roba i usluga što je 14,6 posto više nego godinu prije toga, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Iz središnje banke, pod čijom je ingerencijom platni promet u zemlji, ističu da su primjetne promjene načina plaćanja posljednjih godina zahvaljujući velikim izmjenama tehnologije.

Od aplikacije do sata
Navode da su danas pojedini načini plaćanja danas neprepoznatljivi u odnosu na načine na koje se plaćalo prije desetak godina. Primjerice, od dodavanja platnih kartica u digitalne novčanike, korištenja aplikacija koje omogućuju podjelu troškova pri plaćanju do plaćanja pametnim satovima.

“Sve češće platna kartica se upotrebljava za kupovinu preko interneta pa se u posljednje tri godine ukupan broj transakcija kupnje robe i usluga platnim karticama preko interneta ili mobilnog telefona povećao za 30 posto, a vrijednost čak za 48 posto, na 7,25 milijardi kuna”, navode iz HNB-a.

‘Keš’ je izbor za plaćanje dvije trećine svih računa u Hrvatskoj. Taj fenomen, koji se često objašnjava kombinacijom tradicije i raširene porezne evazije, ipak polako uzmiče pred komforom tehnologije.

Skok inovacija
Sa sve inovativnijim metodama plaćanja u čijim su temeljima kartične tehnologije, zadnjih godina primjećen je trend “laganog, ali konstantnog” porasta broja transakcija karticama u odnosu na plaćanje gotovinom.

Kartice su, međutim, prvi izbor za podmirivanje računa većih iznosa pa u HNB-u procjenjuju da bi udio računa plaćenih karticom uskoro mogao premašiti jednu trećinu. S druge strane, lani je otprilike svaki četvrti fiskalizirani račun bio plaćen platnom karticom.

Prema podacima središnje banke, krajem prošle godine 21 kreditna institucija i dvije institucije za elektronički novac u Hrvatskoj su izdavale platne kartice.