Iz godine u godine primjećuje se rast popularnosti hrvatskih vina u Srbiji i sve je više hrvatskih vinarija sa svojom ponudom na tržištu. U prošloj je godini, prema podacima Predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Republici Srbiji, uvoz hrvatskih vina porastao na 1640 hektolitara.

Rast izvoza
Za usporedbu je u periodu od 2013. do 2019. izvoz vina iz Hrvatske u  Srbiju narastao s 1016 na 1326 hektolitara, od 2019-2021 zadržan na toj razini, da bi se osjetio rast 2022.godine.

Glavni distributer hrvatskih vina, tvrtka N Company, koja se bavi uvozom od 2014. godine, navodi kako je među najpopularnijim i najprodavanijim hrvatskim vinima – malvazija. Distributer Boris Najdanović, kaže kako je ona zastupljena i na gotovo svim vinskim listama u glavnom gradu Srbije. U ostatku zemlje hrvatska vina nisu u toj mjeri zastupljena, jer je naglasak na lokalnim vinarijima i velikim vinarijama poput Tikveša ili Rubina.

“Zaljubio sam se u istarsku malvaziju 2000-ih dok još nisam uopće bio u vinskoj priči, jer sam inače ekonomist po struci. Kad sam otvorio Wine bar u Beogradu, krenuo sam 2014. upravo s uvozom istarske malvazije. Bila je to San Tommaso malvazija iz Rovinja, koja se uvozi i danas, te najbolje prodaje od svih koje mi uvozimo”, kaže Boris Najdanović.

Dodaje kako je upravo to najzastupljenija hrvatska sorta u Srbiji i najviše se traži, a malvazija ima između 50 i 70 vrsta. Iza toga su popularni pošip, pa zatim i dalmatinski plavac od crnih vina. Tome uvelike doprinosi to što srpski državljani rado odlaze u Istru, osobito Rovinj, te kad se vrate žele kupiti upravo vino koje su pili dok su bili na odmoru.

“Hrvatska ima i fondove za razvoj trećih tržišta, u koje spada Srbija, pa to nama distributerima dosta olakšava situaciju. Uz sve to smo i susjedne zemlje, pa se lakše sporazumijevamo”, objašnjava Najdanović popularnost hrvatskih vina u Srbiji.

U srpskim hipermarketima i dućanima obično se mogu pronaći vina jeftinijeg cjenovnog razreda, dok su u vinotekama skuplja vina. Tako se primjerice u popularnom vino bar & shopu mogu pronaći hrvatske sorte poput terana, refoška, žlahtine, pošipa, graševine ili vugave. U Srbiji se primjerice ne pije toliko graševina kao u Hrvatskoj.

No, možda se stvari mijenjaju, jer je upravo vino Grašac bijeli iz vinarije Vinčić s Fruške gore dobilo nagradu “Best in Show”, na međunarodnom ocjenjivanju vina, u organizaciji specijaliziranog časopisa Decanter. Pobijedilo je u konkurenciji 18.520 vina iz 57 zemalja sveta, a napravljeno je od srpske sorte grašac (talijanski rizling).

“Hrvatska, osim malvazije ima puno drugih fantastičnih vina. Primjerice vinarija Bibich iz Plastova koja nudi malu sortu grožđa Bibich, potom vinarija Stina sa svojim plavcem Stipančić, koji dolazi iz vinograda na Braču koji je pod nagibom od 60 posto i jedan od najstrmijih na svijetu.

To je ujedno i moja preporuka, jer se grožđe ručno bere i vino je od grožđa ubranog samo u tom vinogradu – single vineyard. Mislim da u Beogradu u restoranima  i ne postoji vinska karta bez etikete iz Hrvatske. U 80 posto slučajeva je zastupljena malvazija. Najviše se naravno traži u Beogradu, ali slijedi Novi Sad, dok i ostali gradovi počinju tražiti hrvatska vina”, kaže Najdanović.

Organska vina
Kaže kako će se nastaviti trend ispijanja prirodnih i biodinamičkih vina, iako su ona za sada još uvijek popularnija u Hrvatskoj nego u Srbiji. “Sve se više radi na tome i u Srbiji, te konzumenti sve više kupuju organska vina i to je nešto što tek dolazi kod nas.

Naši vinari dosta rade na tim vinima  i prića je sve razvijenija,” kaže on i zaključuje da iako je porastao uvoz hrvatskih vina u Srbiji, razlika nije toliko velika jer se srpsko vinarstvo prilično razvilo, te se potiče sadnja autohtonih srpskih sorti kao što su morava, tamjanika, prokupac i smederevka.