U Njemačkoj vlada prava pomama za solarnim modulima koji se instaliraju na balkonu ili nekom drugom odgovarajućem mjestu. Prema podacima Savezne agencije za mreže, u prvom tromjesečju ove godine broj prijavljenih takvih mini-postrojenja povećan je sedam puta u odnosu s istim period prošle godine, piše Deutsche Welle.

“Tržište je ogromno, do 2030. bi u Njemačkoj moglo biti instalirano 12 milijuna takvih mini-postrojenja”, procjenjuje za DW stručnjak za solarne module Christian Ofenhojzle. On je pokretač web-stranice MachDeinenStrom.de na kojoj zainteresirani mogu informirati o mogućnostima takvih solarnih postrojenja. Ako se trend nastavi, za sedam godina bi svaki četvrti stan u Njemačkoj mogao imati takvo solarno mini-postrojenje.

“I u Kini su mala solarna postrojenja sve omiljenija. U milijunskoj metropoli Hangzhouu ih recimo vrlo često ugrađuju na velikim stambenim zgradama u kojima se stanovi iznajmljuju”, kaže Hans-Jozef Fel iz firme “Energy Watch Group”.

U Italiji, najveći tamošnji snabdjevač električnom energijom “Enel” propagira takvu vrstu proizvodnje električne energije za vlastite potrebe. Velik interes za tu tehniku koja se lako instalira, Ofenhojzle je uočio i u drugim europskim zemljama – u Poljskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Švicarskoj i Mađarskoj.

Kako funkcioniraju solarni moduli za utičnicu?

Mala solarna postrojenja imaju najčešće jedan do tri solarna panela. Oni se pričvrste na balkon, na zid kuće, na terasu, negdje u vrtu ili na krovu. Mogu ih koristiti i oni koji iznajmljuju stan, ali da bi ih postavili moraju zatražiti dozvolu stanodavca. Mala solarna postrojenja ili točnije aparate za proizvodnju struje, čovjek može i sam instalirati, bez pomoći električara ili nekog drugog zanatlije.

Jednosmjerna struja koja nastaje u solarnom modulu sprovodi se do kutije, odnosno invertera, u kojem se pretvara u naizmjeničnu, a onda se ona preko običnog utikača u zidu uvodi u kućnu mrežu. Struja proizvedena u solarnom aparatu po pravilu se troši u domaćinstvu, ali višak može otići u javnu mrežu.

Koliko struje proizvodi solarni modul za balkon?

Količina proizvedene struje zavisi od jačine sunca na određenom području i usmjerenja solarnih panela. U Africi, na Bliskom istoku, u Australiji, djelovima Kine, Latinske Amerike i SAD, solarni modul od 400 vata može proizvesti i do 800 kilovat sati struje za godinu dana. U Njemačkoj i na drugim mjestima u centralnoj Europi, količina proizvedene struje je otprilike upola manja. Optimalno je da se modul okrene ka jugu i pod određenim kutom, tako da sunčeve zrake padaju što direktnije na solarni panel.

Zelena energija i ekološka hrana

FOTO: Kod Ivanca se gradi prva agrosolarna elektrana u Hrvatskoj

Ako nije moguće modul postaviti pod određenim kutom, količina proizvedene struje će biti manja. Ako je modul od 400 vati postavljen najbolje moguće – na zid ili ogradu balkona na južnoj strani – u Njemačkoj je moguće proizvesti oko 260 kilovati sati za godinu dana. Ako je okrenut prema istoku ili zapadu, onda oko 190 kilovati sati.

Je li balkonski modul dovoljan za potrebe domaćinstva?

U razvijenim zemljama potrošnja struje je velika. Domaćinstvo s četiri osobe u Njemačkoj troši oko 4.000 kilovat sati struje godišnje, domaćinstvo s dvije osobe oko 1.500 kilovat sati.

Dobro usmjereni solarni modul od 400 vati može tijekom proljeća i ljeta proizvesti oko 320 vati, ako je malo oblačno samo polovinu toga, a ako je vrlo oblačno samo oko 50 vati. U jeseni i zimi, ako je vedro, takav modul može proizvesti oko 160 vati, a ako je vrlo oblačno samo oko 20 vati. To znači da balkonski modul pokriva samo mali dio potreba domaćinstva za strujom.

Koliko košta balkonsko solarno postrojenje?

Malo balkonsko solarno postrojenje s jednim do tri modula u Njemačkoj košta između 400 i 1.200 eura. Ako je cijena struje između 30 i 50 centi po kilovat satu, troškovi nabavke se amortiziraju za šest do devet godina, procjenjuje Thomas Zeltman iz Saveza za solarnu privredu u Berlinu.

Nakon toga bi struja koju proizvodi balkonsko solarno postrojenje, prema njegovoj računici, bila besplatna još najmanje desetak godina. Jer, solarni moduli obično imaju rok trajanja oko 25 godina, a sklop za pretvaranje jednosmjerne u naizmjeničnu struju oko 15 godina.

Jesu li balkonski solarni moduli sigurni?

“Načelno su balkonski solarni aparati vrlo sigurni, do sada nisu poznate nikakve štete”, kaže Zeltman. Ipak, on preporučuje da se takvi aparati kupuju samo u specijaliziranim trgovinama ili kod specijaliziranih ponuđača preko interneta. Kod njih su komponente prilagođene jedne drugima, a može se dobiti i pomoć prilikom instalacije, ako je to potrebno.

Instalacija balkonskih solarnih postrojenja dozvoljena je u sve više zemalja. U Europskoj uniji je dozvoljena u 25 od 27 zemalja-članica. Samo u Belgiji i Mađarskoj balkonski solarni aparati za sada nisu dozvoljeni.

Uvođenje do 800 vati solarne energije preko utičnice u mrežu u domaćinstvu smatra se tehnički neproblematičnim. Vodovi struje u domaćinstvu obično su predviđeni za struju do 3.500 vati i zato njemački Stručni savez elektrotehnike i elektronike (VDE) ne vidi da tu postoji bilo kakav problem.

energija sunca

Ugradio solare, smanjio račune, ali upozorava: Možete platiti i penale

Njemačka savezna vlada smatra da takva mala solarna postrojenja mogu doprinijeti energetskom zaokretu, pa bi trebalo da bude pojednostavljeno i izdavanje dozvole za instalaciju, a snaga dozvoljenih balkonskih solarnih modula trebalo bi da bude povećana sa sadašnjih 600 na 800 vati.

Važno je također da moduli budu dobro pričvršćeni za balkon ili zid, kako bi mogli izdržati vjetar i druge vremenske uvjete.

Zadovoljstvo zbog vlastite struje

Stručnjaci se slažu da balkonska solarna postrojenja mogu pokriti samo mali dio budućih potreba za električnom energijom. Istovremeno, biti će potrebno i mnogo velikih solarnih postrojenja na krovovima i velikim solarnim parkovima.

Ali, balkonski moduli imaju još neke prednosti. Oni ljudima pričinjavaju zadovoljstvo zbog “proizvodnje vlastite struje”, a ljudi će zbog toga skupljati iskustva, pa tako unaprijediti i druge oblike snabdijevanja električnom energijom koji manje štete klimi, kaže Leo Ganc iz međunarodne firme za istraživanje tržišta EUPD iz Bona. “Ta balkonska solarna postrojenja vrlo su važna jer se ljudi i tako mobiliziraju za energetski zaokret. Ljudima je potrebna identifikacija i pristup rješenjima za energetski zaokret, i zato su ta mala postrojenja “politički vrlo jak signal””, zaključuje Ganc.