U novoj fazi obnove intenziviraju se aktivnosti i u sustavu obnove privatnih objekata, gdje se očekuju dobri rezultati.

U obnovu obiteljskih kuća uključuju se i najveće građevinske kompanije prijavama na natječaje i izvodeći radove na obnovi malih objekata, konkretnije kuća koje su oštećene u potresima, dok je s druge strane njihova operativa angažirana po njihovoj ‘mjeri’ – na velikim javnim projektima, od bolnica, muzeja, škola i fakulteta pa nadalje.

Promjene s dolaskom Bačića
Novi smjer djelovanja potvrđuju i u upravama pojedinih građevinskih perjanica. Kako pomoći u fokusu je za naredno razdoblje i najvećim građevinskim kompanijama Kamgradu i Radniku.

“Točno je da smo jako zaposleni”, kaže predsjednik Uprave križevačkog Radnika Mirko Habijanec koji navodi da imaju oko 40 otvorenih gradilišta, ali dodaje i da “građevinari imaju obvezu i prema takvim projektima koji se odnose na obnovu privatnih kuća”. Jer, kako tumači “ne možemo raditi samo velike”, već je sve stvar korektnog odnosa.

“Obnova se znatno ubrzala, da ne kažem pokrenula dolaskom ministra Branka Bačića, te se sve vodi puno aktivnije i transparentnije”, navodi Habijanec.

Kako je rok za korištenje novca iz Fonda solidarnosti EU za financiranje obnove objekata javnog sektora bio 30. lipnja, i po objašnjenju Dragutina Kamenskog, vlasnika Kamgrada, tvrtke su bile zauzete s tim zadacima u obnovi. Oslobađanjem kapaciteta otvara se mogućnost da se javljaju na natječaje za obnovu privatnih kuća.

“Svjesni smo naše obveze da pomognemo na obnovi i u tom smislu, dakle ne samo izvođačkim angažmanom na velikim projektima, nego i u obnovi ovih malih”, kaže Kamenski dodajući da su trenutačno aktivni na više od 10 gradilišta.

I drugi sugovornici iz sektora, pojedini predstavnici srednjih i velikih građevinskih subjekata mišljenja su da se neće izbjegavati male projekte postpotresne obnove po definiciji zato što su izvođači veliki, a projekti mali, odnosno kažu da će dio kapaciteta u tom smjeru biti planiran, no kod toga postoji specifična logika uključivanja.

Ovisit će o nizu faktora, primjerice koji su traženi rokovi kao i koja su područja posrijedi, tako da će se uza sve uvjete sagledati i vlastiti kapaciteti, i kako to spojiti u ‘win-win’. U sektoru se ruka time pruža državi, konkretnije Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koje je tijelo zaduženo za provedbu obnove.

Navedeno je razlog za zadovoljstvo koje ne skriva ni ministar i potpredsjednik Vlade Branko Bačić, zbog činjenice da se neke od najvećih građevinskih tvrtki javljaju na javne nabave za obnovu privatnih kuća. Primjer koji je iznio tiče se 28 privatnih kuća, na području Markuševca, Čučerja i sjevernog Maksimira. Projekata, sredstava i rješenja o obnovi ima, kao i volje države, pa je za očekivati da će biti i izvođača.

Tim više što prema informaciji Vlade završava provedba projekata financiranih iz Fonda solidarnosti EU, i ne samo da je, prema izjavi premijera Andreja Plenkovića, dosegnut cilj u iznosu 3,03 milijarde eura do 30. lipnja, već sadašnja milijarda i 426 milijuna eura predstavlja čak 141,6% alokacije iz Fonda solidarnosti.

Iskustva za Bruxelles
Naime, to znači da je Hrvatska iskoristila sav novac iz Fonda solidarnosti te će iskustvo i ideje predstaviti Bruxellesu kako da se pravna regulativa za korištenje sredstava prilagodi štetama koje nastaju u velikim urbanim sredinama, a sad se kapaciteti oslobađaju da se intenzivira obnova privatnih kuća.

Sve to u uvjetima nedostatka domaće građevinske operative koji je najveći uteg u sustavu obnove, pa je u jednom trenutku zabilježeno da je čak više od 200 gradilišta u obnovi zaustavilo aktivnosti zbog poništenja postupaka javne nabave, sa svim rizicima po pitanju rokova.