Iako svi detalji nisu poznati, vatra s viškom HEP-ovog plina zagašena je odlukom Vlade da se ukida obvezu prodaje svih Ininih proizvedenih količina plina HEP-u. Ostalo je visiti u zraku čija je odgovornost i kako je moglo doći do ovakvog slučaja i tko je na njemu profitirao, jer obećano izvješće o tim detaljima Vlada danas ipak nije imala na stolu, kako je najavljivano. U ovom trenutku za štetu koja navodno prelazi 10 milijuna eura, koliko je iznosila razlika od cijene po kojoj je nabavljen Inin plin i za koju je prodavan višak koji se ne može skladištiti i opterećuje transportni sustav, svi su krivi, a nitko nije kriv.
Suprotno od lanjskih procjena i bojazni da će Europa ostati bez plina, sada se ispostavilo da cijela Europa ima problem viška plina i manjka skladišnih kapaciteta, a to se dogodilo i u Hrvatskoj. Ono što je u upravljanju plinskom krizom u hrvatskom slučaju bilo drugačije nego u drugim zemljama jest da je sav teret vladine odluke da ublaži cjenovni udar u opskrbi kućanstava i javnog sustava plinom prebačen na HEP, što mu je naknadno vratila sredstvima za dokapitalizaciju. Građani u Hrvatskoj tu intervenciju države nisu osjetili na računima za plin, za razliku od primjerice Nijemaca, kojima se pomagalo vaučerima.
U međuvremenu, Vlada je lanjsku odluku po kojoj Ina mora prodavati sav svoj plin HEP-u produljila za još godinu dana (što je inače ovih dana EK kritizirala), ali s padom potrošnje i vezanim rukama oko kupnje i namjene korištenja plina, HEP se dovelo u situaciju da više nema gdje skladištiti višak plina. No, kako se ispostavilo, tek prošli tjedan, u zadnjim danima lipnja alarmirana je Vlada, iako se već mjesec i pol ranije pojavio problem i znalo da je HEP-ov višak plina u dražbama koje se odvijaju preko HROTE-a prodavan u nekim danima i za nevjerojatne simbolične iznose, po 4 tisuće posto manje od cijene po kojoj HEP kupuje plin.
Različite su i kontradiktorne vijesti koje iz nadležnih institucija Ministarstva gospodarstva, HERA-e i HROTE-a posljednjih dana dolaze o tome kada se zazvonilo na uzbunu, no tek kada je izbilo na površinu i javnost saznala za propust počinje se otvarati i pitanje jesu li procjene Vlade oko stanja na tržištu i prilagodbe modela trebale ostati i nakon ogrjevne sezone. Očigledno se računalo da neizvjesnost nije prestala, ali ni u javnosti nije bilo reakcija i zahtjeva da se olabavi mjere Vlade i ostavi prostor da Ina može raspolagati količinama koje neće biti potrebne HEP-u.
Ni u ovom trenutku, pak, nije jasno kako će biti uređeni odnosi između Ine i HEP-a u narednom razdoblju, jer Uredba o otklanjanju poremećaja na tržištu energije kojom se to pitanje uređuje, a koju je jutros Vlada usvojila, još nije objavljena.
Priča o samoj trgovini viškovima plina u javnosti se posljednjih dana podosta pojednostavljuje i prikazuje kao nova afera i “lov u mutnome”, no iole ozbiljni ljudi iz struke neće se upustiti u takve cijene. Institut energije uravnoteženja i prodaja tog plina koji opterećuje transportni sustav vrlo je složen, to nisu klasične burze plina i nije zahvalno, dok se ne provedu ozbiljne forenzike i utvrdi istina, zaključiti već sada da je bilo namjere i da se ciljano nekome pružilo priliku da ima ekstra zaradu. Za sada se može sa sigurnošću samo konstatirati je slučaj viška plina HEP-a pokazalo da je sustav aljkav, nekoordiniran i spor, te da nadležni u državnim tijelima i poduzećima koji i čine krizni tim nadležan za ovaj slučaj, nedovoljno komuniciraju i sporo reagiraju dok je krizni režim još na snazi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu