Napokon je došao i dan upisa novih obveznica Zagrebačkog holdinga iznosa do 305 milijuna eura. Iz poziva objavljenog u utorak otvaranje knjige za iskazivanje interesa predviđeno je od 9 sati.

U međuvremenu smo saznali i da u upisu namjerava sudjelovati i Međunarodna financijska korporacija (International Finance Corporation, IFC). Iz Holdinga su, naime, jučer objavili da ih je IFC, dio grupacije Svjetske banke, izvijestio da je ishodio konačno odobrenje da u obveznice uloži do 90 milijuna eura (naravno, pod pretpostavku da se uvjeti uklapaju u ishođeno odobrenje).

Premda za ZGH interes IFC-a posve sigurno nije “prvi glas”, potvrda namjere sudjelovanja za njega je dobra vijest. S tolikim iskazanim apetitom tog profila investitora realno je očekivati da će i konačna cijena zaduženja biti povoljnija nego bez njega te da će to donekle otupiti i eventualne pritiske na prinose od strane domaćih institucionalnih investitora, u prvom redu onih koji drže i najveći dio postojećih obveznica koje idući tjedan stižu na naplatu.

Prinos oko 5 posto
ZGH je objavu očekivanog raspona premije rizika ostavio za sam početak ponude upisa. Ranije je obznanio tek da je za “benchmark” izdanja definiran kupovni prinos na državne euroobveznice dospijeća 2028. koji se prema trenutnim tržišnim kotacijama vrti oko 3,4 posto. No, i dalje ostaje vidjeti kolika će povrh toga biti premija rizika, odnosno s kojim konačnim prinosom i kamatnom stopom će se refinancirati dospijevajućih 305 milijuna eura.

Među domaćim tržišnim akterima očekivanja prinosa za kupce u izdanju donedavno su se uglavnom kretala između pet i šest posto, s tim da su neki računali da bi mogao biti i malo iznad toga. Pritom su oni koji su predskazivali prinos oko niže točke tog raspona naglašavali činjenicu da su s obzirom na bezuvjetno i neopozivo jamstvo Grada Zagreba obveznice ZGH-a zapravo kvazi-municipalne, a ne korporativne.

Oni koji su smatrali da će u novom zaduženju Holding investitorima morati osigurati bliže šest posto prinosa referirali su se mahom na neke recentne primjere plasmana obveznica na tržištu regije SIE (poput nekoliko izdanja banaka), kao i na uvjete nekih novijih kreditnih zaduženja Holdinga (oko tri postotna boda povrh euribora).

Najava sudjelovanja IFC-a “vuče” prema povoljnijoj cijeni, bliže pet posto prinosa odnosno malo iznad toga. Tome ne odmaže ni to što je riječ o takozvanom “zelenom” izdanju. Točnije, ZGH se odlučio na obveznice povezane s održivim poslovanjem (Sustainability-Linked Bonds).

Obvezao se pritom na povećanje postotka odvojenog prikupljanja komunalnog otpada te udjela obnovljive električne energije. Ne ostvari li ciljane vrijednosti (s 37 na 58 posto kod indikatora za otpad i s 50 na 70 posto udjela OIE u potrošnji energije) po dospijeću obveznice 2028. investitorima će morati platiti jednokratnu dodatnu naknadu od po 0,25 posto iznosa izdanja (ne ispuni li oba, to znači penale od ukupno 0,5%).

Na male se ne računa
Kod dužničkih papira atribut “održivosti” već neko vrijeme nosi određeni “plus” među institucionalnim investitorima. Oni pak drže i glavninu postojećeg izdanja; uz banke u čijim je portfeljima približno tri petine dospijevajućih obveznica, 20-ak posto ih drže i mirovinski fondovi.

Dobar dio postojećih investitora njih zacijelo će sudjelovati i u refinanciranju, a tu je sad i IFC. Mada je izdanje deklaratorno namijenjeno i malim ulagateljima (minimalni ulog postavljen je na 15.000 eura), njima će po završetku upisa najvjerojatnije pripasti tek mrvice.

Da se s njima zapravo ne računa ozbiljnije, govori i to što se knjiga upisa danas i otvara i zatvara. Valja podsjetiti da je, primjerice, prilikom upisa za postojeće dvije tranše iz 2016. i 2017. upis trajao tri dana.

Uoči ove operacije nije bilo ni bilo kakva “ohrabrivanja” ili medijskog isticanja ponude, iako bi možda nemalom broju građana koji imaju na raspolaganju dovoljno štednje (na dovoljno dugo vremena) na koju u banci ostvaruju znatno manje od prinosa na novu obveznicu ona bila zanimljiva.