Embargo koji je Europska unija uvela na uvoz ruske nafte, uz privremeni izuzetak Mađarske i Slovačke, ponovno je doveo do iskrica u odnosima Mađarske i Hrvatske zbog optužbi mađarske strane da hrvatski Jadranski naftovod, koji bi trebao biti glavni dobavni pravac za ‘nerusku’ naftu zemljama središnje Europe, koristi situaciju te dizanjem tranzitnih naknada namjerno stavlja MOL u neravnopravnu poziciju. Tu temu je u fokus ovih dana stavio mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarti.

Naravno, puno je izvjesnije da Mađari žele produljiti izuzetak od embarga na rusku naftu od Bruxellesa nego što stvarno imaju nekih realnih zamjerki na Hrvatsku i Janaf, no usprkos tome vijest je odjeknula u čitavoj Europi.

Iz Jadranskog naftovoda su jučer odbacili optužbe te ističu da su netočne tvrdnje mađarskog ministra vanjskih poslova koje upućuju na neravnopravan položaj MOL-a kao dugogodišnjeg korisnika Janafovih usluga te da se odlučno suprotstavlja svim tvrdnjama koje upućuju na mogući neravnopravan položaj bilo kojeg korisnika njegovih usluga.

Iz Janafa, kojem je na čelu predsjednik Uprave Stjepan Adanić, pojašnjavaju da za ovu godinu s MOL Grupom imaju sklopljen ugovor o transportu 2,9 milijuna tona nafte po načelu “puno za prazno” i ugovor o skladištenju 79.385 prostornih metara nafte na Terminalu Omišalj te 70.000 prostornih metara nafte na Terminalu Sisak po načelu “puno za prazno”.

“Potpisivanjem tih ugovora, o čemu je javnost obaviještena u svibnju 2023., Janaf jamči neometanu opskrbu rafinerija i tržišta u Mađarskoj i Slovačkoj. Također, kontinuirano ulažući u naftovodno-skladišni sustav i kapacitete garantiramo transport u iznosu od 14,3 milijuna tona na dionici Omišalj-Gola, do mađarske granice, čime možemo u potpunosti osigurati potrebe za naftom Mađarske i Slovačke”, navode u Janafu.

Dodaju da oni sve svoje partnere tretiraju jednako te se cijena transporta definira u pregovaračkom postupku prema utvrđenoj metodologiji koja nije vezana za pravne osobe, nego za duljine i iskorištenost kapaciteta dionica naftovoda.

Metodologija za utvrđivanje cijena transporta dio je Pravilnika o utvrđivanju cijena transporta nafte naftovodnim sustavom Janafa. Stoga su netočne tvrdnje ministra vanjske trgovine i vanjskih poslova Mađarske Pétera Szijjárta, nakon sastanka sa slovačkim kolegom Miroslavom Wlachovskym, koje upućuju na neravnopravan položaj Mola.

Naime, cijena transporta za Mol Grupu utvrđena je prema duljini i iskoristivosti kapaciteta dionice Omišalj-Gola sukladno predmetnoj metodologiji jer prema preuzetim ugovornim obvezama Mol Grupa transportira puno manje od kapaciteta navedene dionice, zaključuju iz Janafa.

Predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić/S. B. BABIĆ/PIXSELL

Dodatna važnost
Iako je bilo poznato i prije da Hrvatska ima sasvim solidnu i disperziranu energetsku infrastrukturu, energetska kriza uzrokovana ratom u Ukrajini je našu zemlju promovirala u stratešku točku opskrbe dobrog dijela jugoistočne i središnje Europe naftom i plinom. Odmak od ruske nafte i odnedavno, ruskog dizela, od kraja prošle godine drugačije je promiješao geopolitičke karte i natjerao je kompanije da rade na diverzifikacije dobavnih pravaca i nabave sirovina.

Tu dodatno raste važnost Jadranskog naftovoda (Janaf) koji transportira naftu iz luke Omišalj na Krku do Siska, a onda se naftovod račva prema Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj na jednoj trasi, te prema Srbiji na drugoj. Ukupni kapacitet naftovoda je tehničkih 24 milijuna tona godišnje, no nikad do sada u svojoj 40-godišnjoj karijeri nije bio popunjen više od pola toga.

Upravo ovih dana je iz te tvrtke objavljeno da im je kapacitet transporta do mađarske granice oko 14,3 milijuna tona. Stoga upravo Janaf postaje strateška točka uslijed očekivanog prekida dopreme ruske nafte naftovodom Družba za rafinerije u Slovačkoj, Češkoj te Mađarskoj. Da su u Janafu spremni ispuniti svoju ulogu, u europskim okvirima, potvrdili su vodeći ljudi te tvrtke više puta u zadnje vrijeme.

Kako je najavljeno na nedavnoj međunarodnoj Janafovoj energetskoj konferenciji, kao odgovor na energetsku krizu Janaf će se upustiti u novi veliki investicijski ciklus. Kako je pojasnio Vladislav Veselica, član Uprave Janafa, Europska unija mogla bi trebati još pola milijuna kubika skladišnih kapaciteta i moguće je da će biti raspoložena i uložiti u to, no ranije je za jedan spremnik od 20.000 kubika trebalo godinu dana da se izgradi, a sad je pitanje koliko bi to trajalo i koliko bi koštalo, upozorio je Veselica.

Rasprodani kapaciteti
Uz 24 milijuna tona transportnog kapaciteta, Janaf ima i 2,1 milijuna tona skladišnih kapaciteta za sirovu naftu i 243.000 kubika za naftne derivate. Svi skladišni kapaciteti rasprodani su do kraja desetljeća.

Tvrtka je omogućila partnerima ulaz nafte različitih parametara, a dosadašnjih dostupnih 11 milijuna tona transportnih kapaciteta se može povećati do 25% ubrizgavanjem polimera koji smanjuju trenje pa se dolazi do spominjanih gotovo 15 milijuna tona godišnjeg transportnog kapaciteta za potrebe MOL-a, NIS-a, Slovnafta i drugih.