U Srbiji se, na temelju stanja usjeva, očekuje da proizvodnja pšenice ove godine bude 3.755.000 tona što je za 20,8 posto više u odnosu na prošlogodišnju, objavio je Republički zavod za statistiku. Procjene su da će proizvodnja malina biti manja 15 posto, a višanja 11,9 posto.

Žetva pšenice
U usporedbi s prethodnom godinom zasijano je više šećerne repe za 20 posto, a manje kukuruza za 1,5 posto, suncokreta za 4,3 posto i soje za 10,3 posto.

U odnosu na desetogodišnji prosjek (2013–2022) proizvodnja pšenice će biti veća za 36,2 posto, dok je površina zasijanih sojom više za 4,6% i suncokreta za 14,8%, a zasijano je kukuruza za 5,2% manje i šećerne repe za 12,8%.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Stig i Mlava Draško Živković izjavio je kako bi žetva pšenice u Srbiji mogla krenuti nakon 10. srpnja ako je kiša ne odgodi. On je za Betu rekao kako je u tijeku žetva, ali ranih sorti pšenice i na manjim parcelama i urod je loš, iako to ne mora biti pokazatelj općeg stanja tog usjeva. Pšenica je ove godine bila dosta loša, tri puta smo je štitili od raznih bolesti, a i u vrijeme cvjetanja su padale kiše što je spriječilo oprašivanje, pa je prinos pod znakom pitanja, rekao je Živković.

Dodao je da se nada kao se neće ponoviti vremenski uvjeti, kao prije deset godina, da u vrijeme žetve kiše neprestano padaju i da pšenica proklija u blatu. Kazao je i kako je počela žetva ječma i da je prinos dobar, oko pet tona.

Živković je rekao da je nekoliko udruženja poljoprivrednika tražilo od države prije dva tjedna da otkupi 300.000 tona pšenice po cijeni višoj od tržišne, koja je ispod 32 dinara po kilogramu, kolika je proizvođačka cijena. Do sada, kako je naveo, nikakav odgovor nisu dobili.

Prema riječima predsjednika Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije Jovice Jakšića poljoprivrednici, koji su primijenili sve agrotehničke mjere, mogu očekivati dobar prinos pšenice, a ostali jako slab.

Jakšić je rekao kako su česte kiše veliki problem i da pšenica, kada je zrela, a ne može da se ovrši, gubi na kvalitetu. Dodao je da je u tijeku žetva uljane repice i da je prinos dobar, oko tri-četiri tone po hektaru, ali da je cijena slaba, oko 42-43 dinara po kilogramu, a prošle godine je bila 95 dinara na početku žetve, a kasnije je pala na oko 70 dinara.

Direktor kompanije Sunoko Slobodan Košutić rekao je da se zahvaljujući ulaganjima u istraživanja i razvoj kompanije Sunoko, proizvodnja šećerne repe pokazala najstabilnijom ratarskom proizvodnjom u prethodna dva sušna ljeta.

“Pored ove činjenice, povećanje cijene šećerne repe i subvencija koje je država osigurala doprinijele su da se nivo proizvodnje šećerne repe u 2023. poveća za oko 30% u odnosu na prethodnu godinu.

Niska cijena
Cijena uljane repice je toliko mala da ni pod uvjetima da prinos bude maksimalan, četiri tone po hektaru, prihod od tog roda, po cijeni od 42 dinara ne može pokriti sve troškove proizvodnje jer to iznosi oko 170.000 dinara, a sjetva je bez obračuna troškova rada, amortizacije strojeva i osiguranja, koštala od 170.000 do 180.000 dinara – rekao je Jakšić.