Europske zemlje moraju pronaći model regulacije tržišta stambenih nekretnina i cijena koje divljaju kako bi omogućile pravo na stanovanje, pogotovo mladima i obiteljima koji si to u sve većem broju ne mogu priuštiti.

Hrvatskoj iz istog razloga hitno treba infrastruktura posvećena stanovanju, od strategije, do zakona i državnog ureda.

vrijednost nekretnina

Stručnjakinja za nekretnine: “Završila je era jeftinih kvadrata, ne možemo računati na cijene unazad 5 ili 10 godina”

kupiti ili ne?

Stručnjakinja za nekretnine savjetovala: Treba li sada kupiti stan ili pričekati?

Složili su se oko toga sudionici skupa na temu stambene politike koju je u petak organiziralo Ministarstvo graditeljstva i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), u sklopu izrade Stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine.

Rješenje za mlade
Kako ističe organizator, tom inicijativom Vlada želi omogućiti priuštivo, ugodno i kvalitetno stanovanje građanima, uz povećanu energetsku učinkovitost i arhitektonsku kvalitetu životnog prostora. Polazne teze za izradu Stambene politike RH kažu da je stanovanje jedna od osnovnih ljudskih potreba, a dom je temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji, okosnica društvenog i emocionalnog života, te sve češće i radno mjesto.

Ponuda na tržištu ne može zadovoljiti potrebe i cijene stambenih nekretnina u stalnom su porastu. Hrvatska je pritom geografski i ekonomski heterogena, što predstavlja poseban izazov u kreiranju Stambene politike. Prema podacima iz Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050., od ukupnog broja nastanjenih stambenih jedinica koje se koriste za stalno stanovanje, 97,28 posto je u privatnom, a 2,72 posto u ostalim oblicima vlasništva.

“U godinu dana na razini Europske unije porast troškova stanovanja dvostruko je veći od porasta primanja građana, što je dodatno smanjilo priuštivost stanovanja za građane, i ulaganja u tom segmentu mogu si priuštiti samo veliki investitori.

Kao dugoročnu mjeru, vlade EU stoga trebaju pronaći način da reguliraju tržište stanovanja i cijene. Kratkoročno, država bi trebala imati na raspolaganju fondove za stanovanje i potpore za najranjivije skupine društva”, istaknula je stručnjakinja za stanovanje i savjetnica Europske Komisije Orna Rosenfeld.

Arhitekt Damir Rako upozorio je da Hrvatska hitno mora pronaći rješenje za mlade obitelji, te smatra da oni moraju imati kome pokucati na vrata, te bi ovaj skup mogao biti polazna točka za osnivanje državne agencije za stanovanje. Za razliku od Hrvatske, Slovenija ima i strategiju, zakon i državna tijela za stanovanje, a i građani su više zadovoljni kvalitetom stanovanja nego u Hrvatskoj.

Golema moć kapitala
Pokazalo je to istraživanje Anđeline Svirčić iz Instituta za društvena istraživanja provedeno u Hrvatskoj i Sloveniji, koje se bavilo razinom zadovoljstva na razini stana, zgrade i naselja. Osim što su Slovenci općenito zadovoljniji kvalitetom stanovanja nego u Hrvatskoj, pokazalo se tako da su u Ljubljani i Zagrebu građani zadovoljniji životom u starijim naseljima i zgradama nego u novogradnji, dok su novijom gradnjom više zadovoljni u manjim gradovima kao što je Rijeka.

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu upozorila je na veliku povezanost kratkoročnog najma u turizmu i cijena nekretnina s padom priuštivosti stanovanja, što nije problem samo Hrvatske već i ostalih zemalja koje razvijaju turizam.

“Ključno je pitanje za što koristimo stambeni fond. Na tržište je utjecao i velik interes ulagača koji su se za većim prinosom okrenuli stambenim nekretninama, pretvorivši ih od nelikvidne u likvidnu imovinu koja nosi prinos. Taj je proces zahvatio cijelu Europu, i moć kapitala koji traži prinos je golema, zbog čega je pitanje kako regulirati korištenje stambenog fonda postao vruć krumpir”, kaže Vizek.