Panama je najavila “čišćenje” flote brodova nakon loših rezultata na novom međunarodnom popisu poštivanja standarda sigurnosti i zaštite okoliša, koji pokazuje i slabiji plasman Hrvatske. Panamski registar brodova najveći je u svijetu zbog povoljnih uvjeta registracije koji su često meta kritika.

Prošli tjedan Panama je ponovo uvrštena na “sivu listu” Pariškog memoranduma o razumijevanju (PMOU), sporazuma 27 zemalja o međunarodnom inspekcijskom režimu koji bi trebao jamčiti sigurnost brodova i poštivanje standarda zaštite okoliša.

PMOU svake godine objavljuje bijelu, sivu i crnu listu koja zemlje razvrstava prema poštivanju standarda sigurnosti i zaštite okoliša brodova.

Lista se bazira na temelju broja inspekcija i zadržavanja brodova s najmanje 30 inspekcija kroz razdoblje od tri godine. Bijela lista signalizira najkvalitetnije brodove, crna one najnižih standarda, a siva prosjek.

Prema popisu koji stupa na snagu početkom srpnja a istječe krajem lipnja iduće godine, Panama je na sivoj listi, s prihvatljivom razinom poštivanja standarda, s više od 5.000 inspekcija od 2020. do 2022. i 366 slučajeva zadržanih brodova. Panama je od 2021. iz registra izbrisala 216 brodova jer nisu ispunjavali međunarodne standarde.

Regulator AMP priopćio je da je panamski registar, koji broji oko 8.500 plovila, pregledan najmanje 45.000 puta, s “ukupnom razinom usklađenosti flote od 96,17 posto i smanjenjem broja zadržanih brodova od 3,83 posto”.

Najkvalitetniji su brodovi oni koji plove pod danskom zastavom, pokazuje bijela lista s 39 zemalja, uključujući i Italiju, Grčku, Norvešku, Nizozemsku, Njemačku, Britaniju, SAD, Rusiju i Kinu.