Bankarski sektor u Srbiji prošle je godine, prema financijskim izvještajima banaka, zaradio rekordnih 742,4 milijuna eura, što je skoro dvostruko više nego godinu ranije kada je dobit svih banaka iznosila oko 383 milijuna eura, piše Danas.

Slika o profitu banaka, doduše, donekle je iskrivljena izvanrednim neto profitom (poslije plaćenog poreza) AIK banke koji je prošle godine iznosio nevjerojatnih 222,8 milijuna eura.

Od dobiti prije poreza od oko 260 milijuna evra, oko 220 milijuna eura prikazano je u ostalim prihodima, a koji su posljedica preuzimanja Sberbanke od strane AIK banke. Plaćeni porez na dobit te banke iznosio je 35 milijuna eura.

Prihodi od kamata
AIK banka je 1. ožujka 2022. godine dobila zeleno svjetlo za preuzimanje Sberbanke koja je odmah preimenovana u Naša AIK banka, da bi 8. rujna bila pripojena AIK banci. Iza AIK-a po dobiti je Banca Intesa sa 108 milijuna eura u prošloj godini, a u prvih šest po visini neto dobiti su i OTP sa 92,6 milijuna eura, Reiffeisen banka sa 82,6 milijuna eura, dok su NLB Komercijalna i Unicredit banka imale neto dobit od po 71,4 milijuna eura.

Za razliku od 2021., nijedna banka nije zabilježila gubitak. Rast kamatnih stopa započet prošlog ljeta donio je značajan rast prihoda bankama. Neto prihodi od kamata (kada se od kamata koje su banke naplatile oduzmu kamate koje su one platile, prije svega za depozite i štednju) dostigli su 1,25 milijardi eura, što je za 14% više nego u 2021. godini.

Relativni rast prihoda od naknada i provizija bio je još veći. Na ime neto naknada i provizija banke su lani inkasirale 573 milijuna eura, što je za više od petine bolje nego 2021. Istovremeno je aktiva banaka povećana za oko 15% na ukupno 45 milijardi evra.

Konsolidacija u bankarskom sektoru traje već nekoliko godina, a osim što je dovela do smanjenja broja banaka na 20, uskoro i na 19, dovela je i do velikog raslojavanja na velike i male. Šest najvećih kontrolira 75% aktive cijelog sektora. Kod profita, koncentracija je i veća. Prvih šest banaka ostvarilo je 87% ukupnog profita sektora.

Najveća banka u Srbiji i na kraju 2022. bila je Intesa s imovinom od sedam milijardi eura, što je bilo dovoljno za 15,6% tržišta. Druga po veličini bila je mađarska OTP banka nastala preuzimanjem Societe Generale i Vojvođanske banke sa 14%. AIK banka, u vlasništvu Miodraga Kostića, i u 2023. je već obavila veliko preuzimanje, Eurobanke Direktne banke. Zajedno su te dvije banke na kraju 2022. imale 13,5% tržišnog udjela.

Iza njih su Unicredit (11%), NLB Kombank (10,4%) i Reiffeisen koja je lanjskim preuzimanjem Credit Agricole banke povećala tržišni udio na 10,1%. U kategoriji banaka srednje veličine ostale su samo državna Poštanska štedionica sa 7,5% i Erste banka sa 6,6% tržišnog kolača.

Bit će još preuzimanja
Ispod se nalazi 11 malih banaka od kojih su neke specijalizirane, poput Srpske banke (banka namjenske industrije) ili Bank of China koja servisira kineske investicije i to putem platnog prometa, a ne kreditiranja. Ta je banka lani imala veće prihode od provizija nego od kamata. Također, imovina te banke lani je i više nego udvostručena.

Ostale banke mogu se podvesti pod “mete” narednih preuzimanja i daljeg ukrupnjavanja bankarskog sektora, a analitičari se slažu da će se trend i sljedećih godina nastaviti.