Zelenu tranziciju treba shvatiti kao pravednu kako bi bila održiva

Autor: Rania Al-Mashat , 25. lipanj 2023. u 22:00
Foto: Shutterstock

U definiciju je uključen pravedan pristup kvalitativnom i kvantitativnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena i podupiru se putovi razvoja pri čemu nitko ne smije biti zapostavljen.

Jaz između sredstava potrebnih za postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. i dostupnih resursa trenutačno iznosi bilijune dolara – i raste.

Budući da mnoga gospodarstva u razvoju i gospodarstva u nastajanju bilježe zaostajanje nakon pandemije, javni i privatni kapital moraju se mobilizirati kako bi se ubrzali napori za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu.

Međutim, to iziskuje od vlada izradu vjerodostojnih planova za postizanje globalnih ciljeva održivosti, da same osmisle i provedu te politike te da osiguraju pravednu raspodjelu troškova i koristi svojih strategija.

Projekti za 14,7 mlrd. dolara
Provedbenom konferencijom stranaka Ujedinjenih naroda – COP27 krajem 2022., u Egiptu postavljeni su temelji za pravedniji i snažniji sustav financiranja borbe protiv klimatskih promjena. Vodič konferencije pozvao je međunarodnu zajednicu na unaprjeđenje transformativnog programa kojim se uzimaju u obzir nacionalni prioriteti zemalja u razvoju i osigurava pravedan pristup financijskim i tehničkim resursima.

U definiciju klimatske pravde uključen je “pravedan pristup kvalitativnom i kvantitativnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena” u kojem se razmatra “povijesna odgovornost za klimatske promjene” i “podupiru putovi razvoja otporni na klimatske promjene, pri čemu nitko ne smije biti zapostavljen”.

Egipat je pokrenuo program ulaganja u lanac voda-hrana-energija (NWFE), pružajući praktičan model za osiguravanje pravedne nulte neto tranzicije koji se može replicirati kroz koncept “platformi zemalja” NWFE. Te platforme trebaju pomoći zemljama u izgradnji državnih kapaciteta i naglasiti važnost djelovanja zemalja u razvoju (ili “vlasništva”, u žargonu pomoći).

NWFE (izgovara se “nuafiy”, što na arapskom znači “ispunjavanje obećanja”) temelji se na obvezama Egipta u okviru Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. i cilj mu je privući financijsku potporu razvojnom programu te zemlje uz istodobno ubrzavanje djelovanja u području klime.

Dionici uključuju multilateralne razvojne banke kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Afrička razvojna banka, Europska investicijska banka i Azijska infrastrukturna investicijska banka.

Platforma NWFE integrira nekoliko visokoprioritetnih projekata opskrbe vodom, hranom i energijom, koje je odabrala egipatska vlada, ukupne vrijednosti 14,7 milijardi dolara. Ti projekti nastoje zamijeniti neučinkovite termoelektrane obnovljivom energijom; poboljšati prilagodbu malih poljoprivrednika klimatskim rizicima; modernizirati poljoprivredne prakse kako bi se povećala učinkovitost navodnjavanja i povećali prinosi usjeva; jačati otpornost ranjivih regija; stvoriti kapacitet desalinizacije vode; i uspostaviti sustave ranog upozoravanja.

Koristeći inovativne mehanizme financiranja za mobilizaciju javnih sredstava, tehničke pomoći i privatnih ulaganja, Egipat nastoji iskoristiti svoja partnerstva s multilateralnim razvojnim bankama i drugim dionicima u razvoju kako bi ubrzao svoj klimatski program.

Djelomičan otpis duga
Ipak, najinovativniji instrument može biti zamjena duga za djelovanje u području klimatskih promjena, pri čemu Egipat dobiva djelomično otpis duga od, primjerice, Njemačke, u zamjenu za obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova. Te vrste financijskih instrumenata povezanih s uspješnošću mogle bi mnogim gospodarstvima u razvoju i nastajanju pružiti priliku za smanjenje tereta duga ili dobivanje jeftinih sredstava.

Povezivanjem razvojne pomoći s napretkom u postizanju zajedničkog globalnog cilja te bi se zamjene mogle pokazati značajnima u ublažavanju najgorih učinaka klimatskih promjena. Prema izvješću G20 za 2018. o globalnom financijskom upravljanju, kolektivno djelovanje putem platformi zemalja može potaknuti javna i privatna ulaganja kako bi se postigao održivi razvoj otporan na klimatske promjene.

Takve platforme za ulaganja mogu imati različite oblike. Partnerstva za pravednu energetsku tranziciju (JETP), prvi put uvedena na COP26 u Škotskoj 2021., imaju za cilj usmjeriti privatni kapital prema dekarbonizaciji energetskog sektora. Od pokretanja u Južnoj Africi, Partnerstva za pravednu energetsku tranziciju osnovana su i u Indoneziji, Indiji, Vijetnamu i Senegalu.

Egipatska inicijativa NWFE pruža koristan model kako gospodarstva u razvoju i nastajanju mogu ubrzati provedbu nacionalnih klimatskih programa u skladu s globalnim prioritetima. Poticanjem koordinacije među domaćim i vanjskim dionicima takvi programi mogli bi pomoći u premošćivanju informacijskog jaza, uspostavi zajedničkih standarda i povećanju broja unovčivih projekata.

No, uspjeh platforme ovisi o djelovanju unutar zemlje, transparentnosti i odgovornosti u upravljanju partnerstvima. Što je najvažnije, zelenu tranziciju treba shvatiti kao pravednu kako bi bila održiva.

Predvidljivost je posebno važna za siromašne, a pravednost je ključna za dobivanje dugoročne javne potpore klimatskim mjerama. Da bi se postigli ti ciljevi, vlade moraju predvoditi financiranje borbe protiv klimatskih promjena. Prijelaz na nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova ovisi o tome.

* Koautor članka je Erik Berglöf,  glavni ekonomist Azijske infrastrukturne investicijske banke

© Project Syndicate 2023.

Komentirajte prvi

New Report

Close